Frances Haugen, bivša produkt menadžerica u Facebooku, privukla je pažnju američkih senatora tijekom saslušanja početkom tjedna zanimljivom dijagnozom kompanije koja se, citiramo, mora spasiti sama od sebe u ime svih nas.

Ono što je zvučalo drugačije od prijašnjih Facebookovih skandala i saslušanja u Kongresu bila je usredotočenost Haugen na ono što smatra njihovim temeljnim propustima u tehničkom dizajnu i korporativnoj organizaciji, kao i na diskusije izvan Facebooka kojima se nastoji poboljšati ovu multimilijunsku kompaniju.

Haugen je rekla da je Facebook previše rastegnuo resurse da bi učinkovito savladao probleme poput etničkog nasilja i trgovine ljudima. Raspravila je i objasnila načine kojima nas on nastoji potaknuti da trošimo novac na internetu i time potiče najgore impulse. Također je jasno izrazila da javnost mora znati o tome kako Facebook utječe na nas i naš svijet.

Od globalnog negativca do odbjegle zvijeri

Od negativnog utjecaja Instagrama na tinejdžere, preko algoritama koji potiču negativne impulse, pa sve do njegova korištenja za lov na političke i etničke disidente, Facebook se iz marketinške kompanije pretvorio u globalnu prijetnju koju se jednostavno mora zakonski regulirati.

Facebook koji opisuje Haugen, doduše, nije sličan negativcu iz filmova o Jamesu Bondu. Bivša menadžerica uvjereno tvrdi da se radi o kompaniji koja je stvorila ogromnu mašineriju što je više ne može kontrolirati te koja to odbija priznati. 'Facebook je zatvoren u povratnoj vezi iz koje ne može izaći', rekla je senatorima.

Neki tvrde da je ono što je izjavila Haugen, kao i mnogo onog što dolazi od drugih kritičara, vjerojatno precijenjeno, odnosno da većina njezinih izjava nije ništa novo. S druge je strane riječ o osobi koja svima želi postaviti otvoreno pitanje o tome kako maksimalizirati dobru stranu i minimalizirati lošu stranu mreže.

Potencijalno rješenje

Njezini prijedlozi nisu čarobno rješenje problema, već konkretne stvari koje bi mogle rezultirati poboljšanjem. Najveći problem Facebooka rangiranje je sadržaja prema angažmanu korisnika - simptom koji je jednako prisutan na YouTubeu, TikToku i drugim popularnim aplikacijama. Kad računala zaključuju što bi korisnika moglo dulje zadržati na internetu, ona vrlo pohlepno biraju najekstremnije stavove te suptilno gurkaju ljude da objavljuju slične stvari.

Haugen predlaže gašenje računalnih algoritama i gravitiranje interneta prema dizajnima koje koristi iMessage ili prošle verzije Facebooka i Instagrama, a koje su pokazivale sve kronološkim redom.

Kate Klonick, koja je istražila pravila vezana uz izražavanje na internetu unutar internetskih kompanija, u New York Timesu je napisala članak koji sugerira da bi Facebook mogao redizajnirati svoje stranice i tako optimizirati holističke vrijednosti dobrih stvari koje može ponuditi. Umjesto da se usredotočuje na metriku koja definira koje bi objave mogle dobiti više dijeljenja i lajkova, mogli bi tražiti one koje će potaknuti na aktivizam ili doniranje u dobrotvorne svrhe.

Haugen i ostali kritičari predlažu promjenu američkog zakona kako bi Facebook postao odgovoran za probleme u pravom svijetu, uključujući terorizam koji rezultira objavama što su ih Facebookovi računalni sustavi donijeli na korisničke feedove.

Bivša Facebookova menadžerica u nedavnom je intervjuu spomenula ideju da državni predstavnici nadgledaju Facebook iznutra, slično kao što Federalna rezerva nadgleda velike banke. Također je podržala ideju o tome da regulatori prisile Facebook da radi s istražiteljima koji analiziraju njegov utjecaj na korisničku bazu i pojedince.

Oštrije kazne, tvrđa regulacija i - veliko razočaranje

Haugen također pretpostavlja da su najgori trenuci u Facebookovoj povijesti, uključujući korištenje društvene mreže za potpirivanje etničkog nasilja, rezultat premalog broja ljudi koji nadgledaju njegove ambicije. Facebook bi, prema njoj, trebao biti sankcioniran ako ne uloži dovoljno resursa u uspostavljanje 'kulturne kompetencije'.

Naravno, postoji puno razloga zašto sve ovo možda neće proći. Facebook je doslovno poručio Kongresu 'Vi nam recite što da radimo', no problem je u tome što su vlasti napravile jako malo.

Facebook je otvoreno potvrdio da želi kontinuirano poboljšati svoje aplikacije, a Zuckerberg je porekao to da kompanija ide samo za novcem te da im ljudski životi ne znače ništa. Koliko god situacija ostala nepromijenjena, sama ideja da se Facebook može poboljšati zvuči dobro, premda iskreno - mislimo da je najveća šteta već učinjena.