Nizozemski izumitelj hrvatskog podrijetla lani je uspješno pokrenuo svoju misiju čišćenja Tihog oceana od plastičnog otpada. Sad kreće u novu akciju - u obračun s plastikom na samom izvoru zagađenja, a to su rijeke iz kojih se u mora slijevaju tone plastičnog otpada
Slatovi plutajući sustavi za hvatanje plastike grabe i upijaju ogromne količine plastičnog otpada koji se vežu i potom transportiraju na obalu kako bi ih se recikliralo. Ne može im promaći čak ni mikroplastika veličine jednog milimetra.
vezane vijesti
Slat i njegova organizacija The Ocean Cleanup sad su započeli su ciljanim čišćenjem najzagađenijih rijeka. Naime, istraživanja su otkrila da je tisuću svjetskih rijeka odgovorno za čak 80 posto svog otpada koje se gomila u oceanima. 'Zatvaranjem slavina' i hvatanjem plastike u riječnim tokovima može se preduhitriti mnogo teži zadatak hvatanja vode u oceanu.
Prema studiji, provedenoj u suradnji s Deloitteom, godišnji ekonomski troškovi zbog plastike u svjetskim morima procjenjuju se između šest i čak 19 milijardi dolara. Riječ je o troškovima koji imaju utjecaj na turizam, ribarstvo i akvakulturu te akcije čišćenja. Ti troškovi ne uključuju utjecaj na zdravlje ljudi i morski ekosustav. To znači da je presretanje plastike u rijekama mnogo isplativije od suočavanja s posljedicama koje nastaju nizvodno.
Uređaj kojim Slati namjerava pohvatati plastiku u riječnim koritima zove se Interceptor. On smeće sakuplja šireći barijeru preko rijeke. Plastika se prikuplja, vadi i odlaže na teglenicu, a čitav proces daljinski se nadgledava s kopna.
Interceptor koristi solarnu energiju kako bi samostalno izvlačio plastiku iz najzagađenijih rijeka. Otpad koji nanosi riječna struja barijerama se usmjerava prema sustavu za prikupljanje. Zahvaljujući katamaranskom dizajnu Interceptora, voda prolazi kroz mehanizam, gurajući plastiku na transportnu traku.
Otpaci se automatski sortiraju u šest kontejnera kapaciteta po 50 kubičnih metara. Senzori registriraju kad su kontejneri puni i automatski šalju SMS lokalnim operaterima da dođu i pokupe otpad. Smeće se potom odvozi u lokalna postrojenja za gospodarenje otpadom, a kontejneri vraćaju na Interceptor.
Optimalno postavljanje Interceptora određuje se pojedinačno, temeljeno na brzini protoka, širini rijeke, gustoći prometa, blizini delte i drugim parametrima. Postavljen na pravo mjesto, Interceptor dnevno može izvaditi do 100.000 kilograma smeća, a ako se na rijeku postavi nekoliko presretača, vjerojatnost da će plastika doći do mora postaje minimalna.
Slat svoje presretače želi postaviti na tisuću najzagađenijih rijeka u sljedećih pet godina. The Ocean Cleanup je prve Interceptore postavio na rijeci Klang koja projeiče Kuala Lumpurom i na kanalu Cengkareng u Džakarti.
Na internetskoj stranici Ocean Cleanup zabrinuti građani mogu predlagati rijeke koje žele očistiti, možete se prijaviti kao volonter koji će upravljati uređajem, pronaći popis tisuću najzagađenijih rijeka i vidjetikoliki su troškovi zagađenje u pojedinoj zemlji ili regiji. Donirate li 50 dolara, dobit ćete na dar proizvod izrađen od reciklirane plastike, izvađene iz Tihog oceana.
