Williams i Wilmore boravili su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) od lipnja jer je svemirska letjelica Boeing Starliner imala problema s pogonskim sustavom i smatralo se da nije sigurna za let na Zemlju, što je dovelo do više odgoda povratka. Stoga je NASA donijela odluku da ih vrati iz svemira kapsulom SpaceX-a u okviru redovne rotacije posade.

Misija je privukla pozornost američkog predsjednika Donalda Trumpa te je po preuzimanju dužnosti u siječnju pozvao na brži povratak Wilmorea i Williams i bez dokaza tvrdio da ih je bivši predsjednik Joe Biden 'napustio' na ISS-u iz političkih razloga.

Njihovih 286 dana u svemiru više je od prosječnog šestomjesečnog trajanja misije na ISS-u, ali daleko manje od onoga koliko je ostvario američki rekorder Frank Rubio. Njegov 371 dan proveden u svemiru, u misiji koja je završila 2023., bio je neočekivani rezultat curenja rashladne tekućine na ruskoj svemirskoj letjelici. Williams će pak, završavajući svoj treći svemirski let, skupiti 608 dana u svemiru, što je drugi najveći broj za nekog američkog astronauta nakon 675 dana Peggy Whitson. Ruski kozmonaut Oleg Kononenko postavio je pak svjetski rekord prošle godine sa 878 dana provedenih u svemiru.

Svemirske misije tijekom godina postaju sve duže da bi znanstvenici proučavali kako se ljudsko tijelo prilagođava životu izvan Zemlje. Nekolicina astronauta pomaknula je granice izdržljivosti i tehnologije, a ovo su rekorderi.

Svjetski rekord: Valerij Poljakov

Ruski kozmonaut Valerij Poljakov postavio je svjetski rekord u najdužem pojedinačnom boravku u svemiru 1995. godine s 437 dana, 17 sati i 38 minuta u orbiti Zemlje, prema Muzeju povijesti svemira u Novom Meksiku. Proučavao je astronautičku medicinu na Moskovskom institutu za medicinske i biološke probleme, čime je postao važan za proučavanje učinaka svemira na ljudsko tijelo.

S 46 godina krenuo je na prvu sovjetsku modularnu svemirsku postaju Mir u letjelici Sojuz TM-6 29. kolovoza 1988. - 16 godina nakon što je postao kozmonaut 1972. godine. Bio je u pratnji kozmonauta Vladimira Ljahova i Abdula Ahada Momanda, prvog astronauta iz Afganistana. Dok se ostatak njegove posade vratio na Zemlju samo tjedan dana kasnije, Poljakov je ostao kako bi nadzirao zdravlje kozmonauta Vladimira Titova i Muse Manarova, a koji su izdržali prvu jednogodišnju svemirsku misiju. Nakon što su Titov i Manarov vraćeni na Zemlju u prosincu 1988., Poljakov je ostao na Miru još četiri mjeseca čekajući dva nova člana posade.

Na kraju se vratio na Zemlju u travnju 1989., boraveći više od 240 dana u svemiru, prema Moscow Timesu.

U svojoj drugoj rekordnoj misiji Poljakov je proveo 14 mjeseci na postaji Mir, počevši od 8. siječnja 1994. Tijekom 25 eksperimenata i istraživanja, proučavao je fizičke i kognitivne funkcije rotirajućih posada iz Rusije, Kazahstana, Njemačke i SAD-a. Dana 22. ožujka 1995. Poljakov se ukrcao u letjelicu Sojuz TM-20 s Aleksandrom Viktorenkom i Jelenom Kondakovom kako bi se vratio na Zemlju.

Pritom je odbio standardnu praksu da ga iznesu iz letjelice, inzistirajući na tome da sam hoda, ali uz pomoć, prema autoru knjige 'The Story of Manned Space Stations' Philipu Bakeru. Njegova produljena misija omogućila je znanstvenicima da proučavaju kako ljudska tijela mogu biti pogođena dugotrajnim putovanjima, poput onih na Mars, a testovi su pokazali da nije bio ni fizički ni kognitivno oslabljen. Poljakov je preminuo 19. rujna 2022. u dobi od 80 godina.

Američki rekord: Frank Rubio

Salvadorsko-američki astronaut Frank Rubio proveo je 371 uzastopni dan u svemiru, čime je postavio rekord za najduži svemirski let američkog astronauta i najviše dana provedenih na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sletio je u Kazahstan 27. rujna 2023., više od godinu dana nakon što je napustio Zemlju.

Njegov put počeo je 21. rujna 2022. u ruskoj letjelici Sojuz MS-22, što je bila njegova prva misija otkako je postao NASA-in astronaut 2019. godine. Ona je u početku trebala trajati šest mjeseci, ali je letjelica pretrpjela curenje rashladne tekućine, zbog čega je produljena. Ruska svemirska agencija poslala je Sojuz MS-23 bez posade kako bi vratila Rubija i njegove suputnike, ruske kozmonaute Sergeja Prokopjeva i Dmitrija Petelina.

Rubio je tijekom boravka u svemiru obletio Zemlju 5963 puta i prešao udaljenost veću od 250 milijuna kilometara. Time je nadmašio prethodni američki rekord od 355 dana, koji je držao Mark Vande Hei.

Ukupno najviše vremena u svemiru: Oleg Kononenko

Drugi kozmonaut drži rekord za ukupno najviše vremena provedenog u svemiru. Oleg Kononenko postao je prva osoba koja je ukupno provela 1000 dana u svemiru prošlog lipnja - što je ekvivalentno 33 mjeseca.

Time je srušio prethodni rekord od 878 dana, a koji je postavio kozmonaut Genadij Padalka. Njegovo vrijeme u svemiru obuhvaća 16 godina, pet ekspedicija na ISS-u i 16.000 orbita oko Zemlje.

Na ISS je Kononenko prvi put letio još u travnju 2008. godine te boravio 199 dana. U drugu misiju uputio se 2011. godine, u treću 2015., pa potom još i 2018., kada je na ISS stigao četvrti put. Veteran svemirskih letova na zadnju i rekordnu misiju lansiran je u rujnu 2023. godine. Iz nje se taj 60-godišnji rekorder na Zemlju vratio u rujnu prošle godine u kapsuli Sojuz s američkom astronautkinjom Tracy Dyson i kozmonautom Nikolajem Čubom.

Američki rekord: Peggy Whitson

Peggy Whitson postavila je nekoliko rekorda. Godine 2017. nadmašila je američki rekord u najdužem ukupnom vremenu provedenom u svemiru od 534 dana, a postavio ga je NASA-in astronaut Jeff Williams, i od tada drži rekord s ukupno 675 dana. Ušla je u povijest kao žena s najviše svemirskih šetnji.

Whitson je prvi put otišla u svemir 2002. godine kao članica posade Ekspedicije 5 na ISS-u. Tijekom svoje druge misije, Ekspedicije 16 (2007.–2008.), postala je prva žena koja je preuzela zapovjedništvo nad ISS-om. Ta je uloga označila prekretnicu za žene u svemirskoj industriji. Njezina karijera napredovala je 2009. godine, kada je postala prva žena na poziciji glavnog astronauta NASA-e, najvišeg ranga u Astronautskom korpusu.

Osim toga, 2017. godine postala je prva žena koja je dvaput zapovijedala ISS-om. Tijekom te misije ostvarila je još jedan nevjerojatan podvig – njezin let u trajanju od 289 dana postao je najduži jedinstveni boravak u svemiru za ženu. Taj rekord kasnije je nadmašila Christina Koch s 328 dana.