Kakav god bio rezultat istraživanja dvaju eksperimenata najvećeg instrumenta na svijetu - Velikog hadronskog sudarača (LHC), Atlasa i CMS-a - fizičari se slažu da će oni biti od epohalnog značenja.

Otkriće Higgsa bilo bi važan korak u razumijevanju prirode cijelog svemira. Znanstvenici bi mogli odbaciti alternativne teorije i nastaviti razvijati tzv. standardni model fizike. No mnogi stručnjaci kažu da bi fizika čak postala uzbudljivija kada bi LHC otkrio da Higgs ne postoji jer njegov pronalazak ne bi donio ništa nova. Rezultati koji bi pokazali da ne postoji, ili da postoji u nekim neočekivanim sferama, otvorili bi mogućnost za istraživanje drugih teorija koje imaju drukčija objašnjenja za podrijetlo mase elementarnih čestica. Naime, koliko god da je standardni model uspješan, on još uvijek nije uspio uključiti gravitaciju. On također ne tumači zašto je nakon velikog praska u svemiru prevladala materija nad antimaterijom i, konačno, teorija objašnjava postojanje samo nešto više od četiri posto svemira – tzv. normalnu tvar, dok ostatak, koji se očituje u obliku tamne tvari, tek treba razjasniti.

Higgsov bozon hipotetska je elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica i odgovara na pitanje zašto neke od njih imaju masu, a fotoni svjetlosti ne. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, međutim ona do danas nije eksperimentalno dokazana. Sudari čestica u LHC-u trebali bi potvrditi ili pobiti postojanje Higgsova bozona i time upotpuniti ili dovesti u pitanje standardni model fizike čestica u kojem je tajnoviti bozon posljednja karika koja nedostaje. Prema ideji škotskog fizičara, svemir je prožet Higgsovim poljem, a čestica koja se kreće kroz njega stvara distorzije koje joj daju masu.

Kakvi god bili rezultati današnje konferencije, stručnjaci za čestice slažu se u jednome – da LHC još nije stigao prikupiti dovoljno podataka da bi se sa sigurnošću moglo reći da je Higgs otkriven ili isključen. Ono što fizičari eventualno mogu reći jest da su CMS i Atlas registrirali neke indikativne signale koji se podudaraju u oba eksperimenta, a koji će se definitivno potvrditi u sljedećoj godini.

Hrvatski fizičar čestica s Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Tome Antičić, voditelj europskog eksperimenta FP7 za čestice, nedavno je potvrdio da je današnja konferencija sigurno sazvana s dobrim razlogom.

'Postoji nešto, neka indikacija, ali vjerojatno ne dovoljno čvrsta da bi se mogla smatrati konačnim dokazom. Po svemu sudeći, sljedeće bismo godine mogli znati nešto pouzdano; 13. studenoga bit će objava, a na IRB-u ćemo je prenositi uživo', rekao je dr. Antičić.

Nešto slično rekao nam je i naš vodeći 'čestičar' CMS-a, dr. sc. Vuko Brigljević

Važan znanstveni skup pratite uživo na našim stranicama i CERN-ovu webcastu (Nažalost, webcast je za duže bio preopterećen tako da su novinari širom svijeta imali problema s prijenosom). Hrvatski fizičari komentirat će zaključke konferencije!