Profesor Smrkić dao je izniman doprinos uvođenju televizije u Hrvatsku kao jedan od glavnih suradnika iz svijeta znanosti tadašnjoj Radioteleviziji Zagreb (RTZ, današnja Hrvatska radiotelevizija HRT). Valja spomenuti kako je prvo primanje televizijske slike u Zagrebu 1930. omogućio profesor Josip Lončar, također s Tehničkog fakulteta, a 15. svibnja 1956. građani Zagreba su prvi put mogli pratiti program koji je emitirao odašiljač sa Sljemena. To su uglavnom činili na televizorima postavljenima u izlozima trgovina.

Par mjeseci kasnije RTZ je izravno prenosio svečano otvorenje Zagrebačkog velesajma. Sljedećih je godina najveći broj inženjera na RTZ dolazio s ETF-a, a tu se posebno isticao Zavod za emisione uređaje (današnji Zavod za komunikacijske i svemirske tehnologije, ZKIST) koji je vodio profesor Smrkić od 1958. do 1982. godine. Smrkić je u fakultetski kurikul uveo nekoliko predmeta povezanih s televizijskom tehnikom kojima su se pripremali tehnički kadrovi za televiziju, a svoj je obrazovni rad upotpunio i danas kultnim udžbenikom „Uvod u televiziju“. Njegov je rad u području televizije, ali u smjeru digitalnih sustava nastavila profesorica Branka Zovko-Cihlar, a danas to područje na FER-u pokriva profesorica Sonja Grgić.

Kroz nekoliko velikih znanstvenih projekata, ali i intenzivnu suradnju s Radioindustrijom Zagreb (RIZ), Smrkić je nastavno u Hrvatsku uveo i mikrovalnu elektroniku. Za to je zahtjevno znanstveno područje, kako bi ga približio studentima ovog govornog područja, napisao knjigu „Mikrovalna elektronika“ koja se smatra njegovim najznačajnijim djelom, a koja se i danas koristi na nekoliko hrvatskih sveučilišta i veleučilišta.

U njoj su između ostalih obrađene prijenosne linije, širenje elektromagnetskih valova, valovodi, antene, trakasta tehnika, poluvodički mikrovalni elementi te mikrovalni filtri. Kao rezultat suradnje s RIZ-om razvijen je prvi poluvodički mirkovalni radio-relejni sustav na 8 GHz, a Smrkić je s njima radio i na prvim montažama i mjerenjima TV uređaja po cijeloj Hrvatskoj. Područje mikrovalne elektronike na FER-u su naslijedili profesori Dubravko Babić, Davor Bonefačić, Silvio Hrabar i Zvonimir Šipuš.

Za svoj je rad kroz godine nagrađen Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1965.), Republičkom nagradom 'Nikola Tesla' (1972.) i fakultetskom Zlatnom plaketom 'Josip Lončar' (1982.) nazvanom po prije spomenutom Josipu Lončaru. Smrkić je bio dekan ETF-a u razdoblju od 1972. do 1974. godine i predstojnik Zavoda za emisione uređaje čak 28 godina. Ukupno je napisao šest knjiga, 60 stručnih i znanstvenih radova, vodio stotinjak diplomskih radova, 37 magistarskih radova i 10 doktorskih disertacija.

Zlatko Smrkić jedan je od velikana zagrebačkog FER-a čiji je doprinos teško iskazati samo brojkama. Današnjem shvaćanju, razvoju i uporabi mobilnih komunikacijskih sustava, televizije, radara, mikrovalnih i satelitskih komunikacija i drugih sustava prethodilo je obrazovanje studenata predvođeno profesorom Smrkićem. Njemu u čast Zavod za komunikacijske i svemirske tehnologije svake godine dodjeljuje Nagradu Zlatko Smrkić za najbolji diplomski rad izrađen na Zavodu. Ove godine Nagrada Zlatko Smrkić održat će se 10. lipnja u dvorani D2 na FER-u s početkom u 13 sati i svi zainteresirani su pozvani da prisustvuju natjecanju studenata sa ZKIST-a u trominutnim pitch prezentacijama najboljih diplomskih radova.