Meso iz epruvete

Naš sadašnji sustav opskrbe mesom neodrživ je na duže staze jer troši ogromne količine resursa, zagađuje okolinu i uništava ozonski omotač. Kako nije realno očekivati da ćemo živjeti bez mesa, treba nešto poduzeti. Jedan od odgovora je meso uzgojeno u epruveti.

Kao i sve oko nas, meso se sastoji od atoma. Uspijete li na točno određeni način posložiti te atome u laboratoriju, dobit ćete umjetni proizvod koji je još uvijek meso, a koje nije nikad bilo živo, pa time ni ubijeno.

Takav uzgoj traži manje resursa. Cijena je još uvijek previsoka za masovnu proizvodnju, ali postupno se otkrivaju načini kako ju spustiti. Za očekivati je i da će veliki proizvođači nastojati sabotirati brži razvoj ove tehnologije.

Pogonjeni egzoskeletoni

Zamijenit će invalidska kolica, štake i druga pomagala te osobama s posebnim potrebama omogućiti zdraviji i aktivniji život.

Kao i s mnogim novim tehnologijama, cijena proizvodnje za ovu je još uvijek velika prepreka. No, vjerojatno neće proći puno vremena prije no što padne, a ova čuda tehnike (kao što su ReWalk, Hybrid Assistive Limb i Tek RMD) postanu prisutnija.

Tim prije što ih se može koristiti u, primjerice, operacijama spašavanja nakon zemljotresa. Mogućnosti korištenja istražuje i američka vojska, kako bi ustanovila mogu li egzoskeletoni vojnicima pomoći da nose više i hodaju dalje.

Drugi je problem izvor energije, na čemu rade mnogi, uključujući i NASA-u. Nije ga lako riješiti, pa ne očekujemo da će se to dogoditi uskoro. Ali vjerujemo kako hoće.

Računala upravljana mozgom

Još jedan korak bliže transhumanoj civilizaciji, ovi bi uređaji mogli osobama koje nemaju ili ne mogu koristiti ruke ili noge omogućiti upravljanje protezom, egzoskeletonom i drugim uređajima, pa i svakodnevne aktivnosti poput surfanja internetom, igranja igara ili gledanja filmova.

Znanstvena fantastika? I nije baš. Još 2004. znanstvenici su uspješno povezali mozgove i računala kako bi igrali Pong umom. Razvoj je, doduše, tek u začetku, ali mogućnosti su ogromne.

Superbrzi prijevoz

Za HyperloopElona Muska ste vjerojatno čuli - riječ je o sustavu prijevoza koji bi teoretski udaljenost od petstotinjak kilometara mogao prevaliti za 35 minuta, maksimalnom brzinom od 1220 kilometara na sat. Povezivanje San Francisca i Los Angelesa koštalo bi do 7,5 milijardi dolara (41,2 milijarde kuna).

Nije to jedini takav sustav. Evacuated Tube Transport (ETT) tvrtke ET3 također koristi vakumsku cijev, u kojoj bi se kretali brzinom od 6437 km/h, a koji bi koristio manje goriva i drugih resursa od zračnog prijevoza.

Mijenjanje gena

Puno bolesti vezano je uz genetske poremećaje. Mijenjanje gena to bi trebalo promijeniti.

Riječ je o tehnologiji koja je zadnjih godina uhvatila dobar zalet. Brojne biotehnološke kompanije uspješno prikupljaju sredstva potrebna za istraživanja (Bluebird Bio, Juno Therapeutics).

Oslanja se na modificiranim virusima, koji mogu po unosu u organizam zamijeniti oštećene ili defektne gene. Druga metoda uključuje uklanjanje pojedinih stanica, njihovo tretiranje modificiranim virusom i ponovno vraćanje u organizam.

Sunčeva energija

Kako nam ponestaje nafte, alternativni izvori energije privlače sve više pozornosti i investicija.

Solarni paneli prisutni su već neko vrijeme, no nisu naročito visokog stupnja učinkovitosti - najbolji među njima dosežu 44,7 posto. Prostora za poboljšanje je, dakle, puno i tu treba očekivati eksplozivan rast, moguće i ravnopravniju utrku s fosilnim gorivima.

Više je potencijalno disruptivnih tehnologija na ovom području. Spomenimo nanočestice, prozirne solarne panele, solarne ćelije u spreju i napredna računala za prognozu.

A dođe li i do dovoljnog pada cijena, moguće je da ćemo svi imati solarne panele i biti energetski samostalni.

Desalinizacija

Zbog niza razloga, u svijetu je sve manje pitke vode. Desalinizaciju poznajemo već dulje vrijeme, ali nismo ju više koristili zato što je bila skupa i nedostupna kao pouzdan izvor vode.

To se polako mijenja. U tvari koja je nuzproizvod desalinizacije puno je soli, ali i mnogih drugih metala. Dosad se to smatralo otpadom, ali sad se nalaze načini kako izvući te metale za ponovno korištenje. Postane li ekonomski isplativo ili isplativije od rudarenja, cijena desalinizacije će pasti.

Pravi trikorder

Ako ste ikad gledali Zvjezdane staze, znate što je trikorder - medicinski uređaj koji može provjeriti životne funkcije pacijenta i dijagnosticirati raznovrsne bolesti.

Qualcomm ima otvoren natječaj na kojem nudi deset milijuna dolara (oko 55 milijuna kuna) za razvoj trikodera. Pobjednički uređaj morao bi moći pratiti krvni tlak, zasićenost krvi kisikom, otkucaje srca, temperaturu i disanje, kao i dijagnosticirati 12 različitih bolesti.

Zvuči ambiciozno, no već više timova radi na razvoju uređaja koji će to moći izvesti.

Poljoprivredni dronovi (i roboti općenito)

Kad se već razmišlja o dostavi paketa i namirnica, zašto ne bi dronove uposlili i na poljoprivrednim imanjima? Sve su jeftiniji, zahvlajujući padu cijena procesora, kamera i GPS uređaja, pa čak i softvera.

Dronovi se mogu sami navoditi, od polijetanja do slijetanja, i temeljito snimiti stanje na imanju. Infracrvene slike mogu otkriti područja pogođena bolešću, ukazati na probleme s navodnjavanjem ili s napasnicima.

Pohrana energije na veliko

Nije lako pohraniti velike količine energije. To je jedna od glavnih prepreka bržem razvoju alternativnih izvora energije.

Postoje brojne ideje kako to riješiti. Među najuzbudljivijima su grafenski superkapacitatori, koji mogu pohraniti ogromne količine energije i brzo ju prenijeti. Grafen je, uz to, manje štetan po okoliš i razmjerno jeftin.

Izvor:Make Use Of