Komadići nakita prvi su put pronađeni 1911. na groblju oko 70 km južno od Kaira. Datiranje je pokazalo da potječu iz vremena između 3350 i 3600 godina prije nove ere. Predstavljaju najranije poznate primjere korištenja željeza u drevnom Egiptu, tisućama godina prije početka željeznog doba u tom dijelu svijeta.

Od samog početka sumnjalo se da bi perlice mogle biti svemirskog podrijetla. Naime, znanstvenici su vrlo brzo otkrili da željezo sadrži dosta nikla što je karakteristično za željezo iz meteorita. No 1980-ih akademici su objavili da je nikal mogao ući u metal u procesu otapanja u talionici.

Konačno je najnovija analiza stručnjaka s Open University i University of Manchester pokazala da je nikal meteorskog podrijetla te da perlice imaju tzv. Widmanstätten uzorak, karakterističnu kristalnu strukturu kakva se može naći u meteoritima koji su se vrlo sporo hladili u asteroidima u vrijeme kada se formirao Sunčev sustav. Dodatne analize pokazale su da je nakit obrađen bez zagrijavanja. Prvi dokazi taljenja željeza u Egiptu potječu iz 6. stoljeća prije nove ere, a stariji željezni artefakti vrlo su rijetki.

'Mi danas doživljavamo željezo kao praktičan, ali nezanimljiv metal', rekla je egiptologinja Joyce Tyldesley s University of Manchester. 'Međutim, za drevne Egipćane on je bio rijedak i lijep, a kako je pao s neba sigurno je imao neka magijska ili vjerska svojstva.'

Ovo nije prvi nalaz umjetnine za čiju je izradu korišten materijal iz svemira. Prošloga rujna njemački su znanstvenici otkrili da je statua Bude koju su u Europu donijeli nacisti bila isklesana iz meteorita Chinga koji je negdje u području Mongolije pao prije nekih 10 do 20 tisuća godina.