Najnoviji incident na londonskom Heathrowu nagnao nas je da se upitamo kolika nam opasnost doista prijeti od bespilotnih letjelica. Evo što o tome kaže vodeći stručnjak za sigurnost
Najprometnija europska zračna luka, londonski Heathrow, u utorak je otkazala odlazne letove nakon upozorenja na bespilotnu letjelicu. Dogodilo se to samo tri tjedna nakon što je zbog istog razloga došlo do velikog poremećaja zračnog prometa u drugoj londonskoj zračnoj luci, Gatwicku, kada je bez svog leta ostalo 140.000 putnika.
Najnoviji incidenti ponovno su nas nagnali da se upitamo jesu li dronovi doista opasni i, ako već jesu, kolika nam opasnost doista prijeti od njih?
A sve je počelo još u Jonkipurskom ratu 1973.
Dronovi su popularni posljednje desetljeće, najviše dva, otkako su se u slobodnoj prodaji našli kao dječje igračke. Da nije riječ samo o igračkama, nego i o moćnom propagandnom oružju, otkrilo se za vrijeme nogometne utakmice između Srbije i Albanije 14. listopada 2014., kad je na teren spušten dron sa zastavom tzv. velike Albanije. Nekima duhovito, mnogima provokativno, no svima je dalo misliti: a što da je umjesto zastave nosio bombu?
Da dronovi nisu (samo) igračke, danas je svima jasno. Oni su danas i veoma ubojito oružje. Preteča dronova pojavila se prvi put 1973. u Jonkipurskom ratu, u kojem je Izrael bespilotnim letjelicama namamio Egipćane da ispucaju kompletni protuavionski arsenal. Osamdesetih je Iran u ratu protiv Iraka koristio dronove naoružane lakim ručnim bacačima raketa. U prvom Zaljevskom ratu 1991. dronovi su postali legitimno oružje. Prvu žrtvu Amerikanci su dronom ubili u Kandaharu 2001., da bi do danas broj njihovih žrtava narastao iznad šest tisuća.
Dronovi su dakle opasni. No ima li lijeka, možemo li se nekako zaštititi od njih, pitali smo iskusnog stručnjaka za sigurnost Matu Laušića.
'Godinama upozoravamo da se dronovi mogu koristiti za terorizam'
'Svi mi koji se bavimo sigurnošću od prve smo pojave vođenih bespilotnih letjelica upozoravali da one mogu biti korištene za terorističke akcije, uznemiravanje i kompromitaciju tajnim snimanjem', kaže Laušić i podsjeća kako dugo nije postojala nikakva zakonska regulativa. Dronove se jednostavno tretiralo kao dječje igračke. No i igračke mogu biti itekako opasne. I sam je, kaže, nedavno u rukama držao helikopter, igračku koja bi mogla prenijeti 200 grama eksploziva.
S vremenom ih se počelo koristiti i u vojne i policijske svrhe, no, kaže Laušić, kvalitetno sredstvo za neutralizaciju dronova još nije pronađeno.
'Pokušalo se s pticama grabljivicama; trenirani su sokolovi i orlovi koji bi ih napadali kao drugu lovinu. No njihove bi ih elise ozljeđivale pa su reagirala i društva za zaštitu životinja', prisjeća se Laušić. Za zaštitu su korištene i mreže, no to je rješenje neučinkovito koliko i estetski ružno.
Na dron se dakako može i pucati vatrenim oružjem, no to nije pametna strategija. Dron u letu teško je pogoditi, meci bi frcali na sve strane, a i da ga pogodite, ne biste mogli procijeniti gdje će pasti pa biste na kraju mogli učiniti još veću štetu.
Antidron puške su najefikasnije, ali i najskuplje rješenje
Dosad najefikasnijim sredstvom pokazale su se specijalne antidron puške. One djeluju na spektar frekvencija i sposobne su za takozvano neprijateljsko preuzimanje drona. 'Uđe se u frekvenciju drona, preuzme se njegova frekvencija i dron se potom sigurno neutralizira ili prizemlji', objašnjava Laušić.
Antidron puške su prilično efikasne, ali ni one nisu bez mana, veli Laušić. Veoma su skupe, za njihovo rukovanje treba proći obuku, imaju ograničeni radijus, a i dron treba uočiti na vrijeme.
HP 47 Counter UAV Jammer
Antidron puška hrvatske policije
Dakako da i hrvatska policija raspolaže antidron puškama. Javnost ih je prvi put imala prilike vidjeti u rukama policajca koji je u veljači prošle godine na Markovu trgu osiguravao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prilikom njegova posjeta Zagrebu.
Antidron puška HP 47 Counter UAV Jammer ciljano onesposobljava bespilotnu letjelicu na udaljenosti od nekoliko kilometara. Nakon što joj omete signal, u skladu sa sigurnosnom procjenom, policija odlučuje hoće li nad njom preuzeti kontrolu ili će je spustiti na neku sigurnu lokaciju. A to je uvijek bolja opcija nego samo rušenje drona, pogotovo ako je zatečen iznad nekog javnog mjesta i događaja.
'To nije terorizam, to je uznemiravanje'
Laušić ne misli da su preleti dronom preko britanskih zračnih luka povezani s terorizmom.
'Da je netko htio izvesti teroristički čin, to bi i učinio. Sve ovo što se događa još uvijek spada u kategoriju uznemiravanja i ugrožavanja prometa, mada se i za to plaća nemala financijska cijena', kaže stručnjak za sigurnost.
Dronovi još nisu primijećeni oko naših zračnih luka. Sigurnost zračnog prometa nad Hrvatskom najviše ugrožavaju riječni galebovi. Djelatnici Zračne luke Zagreb već godinama koriste dresirane grabljivice kako bi ih rastjerali uoči polijetanja aviona. Jata ptica plaše se petardama i pucnjavom iz neubojitog oružja, a mogu im se puštati i zvukovi grabljivica.
vezane vijesti
Dronovi mogu biti i korisni
Dronovi predstavljaju opasnost - mogu vam se ušuljati kroz prozor na desetom katu. Što bi sve mogli uraditi, možemo prepustiti mašti, veli Laušić te ističe da ipak mogu biti i korisni.
Eto, Ministarstvo poljoprivrede koristi izraelske besposadne zrakoplovne sustave za nadzor i kontrolu ribolova. Dron zvan Orbiter može letjeti do sedam sati i ima domet od 150 kilometara. Dronove koristi i Hrvatska gorska služba spašavanja. Imaju ih više od 25, a neki su opremljeni termalnim kamerama.
'Idealni su za uočavanje šumskih požara i nadzor velikih površina. Padne li netko u provaliju, možete ga locirati dronom, provjeriti je li živ i kakva mu pomoć treba', ističe Laušić.
