Kako je u uvodnom izlaganju istaknuo izv. prof. dr. sc. Mario Krešić, prodekan Pravnog fakulteta, društvene inovacije i usluge često se ne doživljavaju kao jednako vrijedne u odnosu na tehnološke inovacije pa razumijevanje vrijednosti društvenih inovacija kao ključnih za rješavanje problema poput korupcije, nejednakosti i neučinkovitosti, može omogućiti promjene koje vode prema društvu koje cijeni i potiče inovacije na svim razinama.

'Primjer digitalizacije pravosuđa ilustrira utjecaj tehnologija na zaštitu prava, pokazujući kako e-oglasna ploča, e-spisi, i e-predmeti revolucioniraju sudstvo i mijenjaju način rada unutar pravosudnog sustava. Digitalizacija pravosuđa donijela je značajne promjene, no postavlja se pitanje je li nakon više od dvadeset godina provedbe digitalizacije u pravosuđu proces proveden na najučinkovitiji način i je li moguće da mi još uvijek nemamo završen taj proces. Presude još uvijek nisu u potpunosti dostupne javnosti i pravnoj znanosti. Postoji nedostatak sustavnog prikaza i dostupnosti svih presuda, što ukazuje na to da su potrebna dodatna poboljšanja u procesu digitalizacije pravosudnog sustava', naglasio je.

U panel raspravi, koju je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, svoja iskustva podijelili su prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Marko Jurić također s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Marko Novak, dekan Europskog pravnog fakulteta Nove univerze iz Slovenije, te Darijo Jurišić, zamjenik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

'Digitalizacija, mrežni prostor i virtualni svijet te umjetna inteligencija donose nove izazove i rizike u području zaštite ljudskih prava, ali ujedno nude inovativne načine njihovog promicanja. Prostor ljudskih prava se širi pa se uključuju i omogućuju nova prava, poput onih na pristup informacijama, transparentnost, zaštitu osobnih podataka, dobru upravu, širu političku participaciju, i druga, ili se pak redizajniraju ona već tradicionalna, poput autorskih prava, prava na lokalnu samoupravu, sigurnost, održiv razvoj i mir. Mnoštvo je socijalnih i pravnih inovacija usmjereno na to da se doskoči rizicima i postigne sigurnost u mrežnom prostoru. U stvaranju poticajnog okruženja za inovacije u zaštiti ljudskih prava nužni su dijalog i suradnja različitih struka, od tehničkih do društveno-humanističkih, uključujući pravnu, upravnu, ekonomsku, psihološku i druge', poručio je dekan Koprić.

Nakon panel rasprave uslijedilo je predstavljanje primjera dobre prakse, koje je moderirala mr. sc. Andreja Marcetić iz Hrvatske komore socijalnih pedagoga, predstavnica sekcije za socijalnu skrb. Ova konferencija ima potencijal podržati Nacionalnu strategiju razvoja Republike Hrvatske za 2030. godinu kroz promicanje inovacija, dijalog među dionicima, razumijevanje utjecaja digitalne tranzicije te razvoj smjernica i akcijskih planova za zaštitu ljudskih prava.