Studija, predstavljena u novom broju uglednog medicinskog časopisa JAMA, obuhvatila je 2.389 ljudi, a njeni rezultati otkrili su da je kod dugogodišnjih konzumenata aspirina rizik od sljepila, koje inače uzrokuje starost, dvostruko veći.

Oštećenjem makule u mrežnici oka nastaje svojevrsna rupa, odnosno zamagljenje u središtu vidnog polja.

Stručnjaci ipak ističu da za sada još nema dovoljno informacija da bi se promijenio način uporabe aspirina. Male svakodnevne doze tog poznatog lijeka smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, a postoje čak i naznake da sprječavaju razvoj raka.

U istraživanju koje je provedeno na University of Sydney svaki je deseti sudionik uzimao aspirin najmanje jednom tjedno. U prosjeku su ispitanici bili u dobi od 60 godina. Testovi vida provedeni su nakon pet, 10 i 15 godina. Kada je okončana, studija je pokazala da je oko 9,3 posto pacijenata koji su konzumirali aspirin razvilo mokru degeneraciju makule. Kod onih koji nisu, taj je postotak bio znatno manji – 3,7 posto. Prema objavljenom izviješću posljedice su se očitovale tek nakon 10 do 15 godina, što znači da je riječ o kumulativnom efektu.

Mokru degeneraciju makule uzrokuje razvoj krvnih žila na krivim mjestima. One izazivaju naticanje i krvarenje koje oštećuje mrežnicu. Proces se može odvijati vrlo brzo tako da vid može oslabiti u nekoliko dana. Jaki faktori rizika su pušenje, dob i obiteljska povijest bolesti.

Cijelo stoljeće primjene aspirina pokazalo je da on sprječava stvaranje ugrušaka u krvi, a time i srčanog i moždanog udara. No već su neka ranija istraživanja otkrila da on može izazvati unutrašnja krvarenja. Stručnjaci ističu da za srčane bolesnike prestanak uzimanja aspirina svakako predstavlja mnogo veću opasnost nego razvoj degeneracije makule.