nema mjesta nagađanjima

Dvojac koji je rasturio lažne brojke o prosvjednicima otišao korak dalje: Sada ćemo prepoznavati lica

06.05.2018 u 21:02

Bionic
Reading

Nikola Banić i Marin Maržić mladi su inženjeri čija je ideja za sustav računalnog prebrojavanja sudionika velikih događanja nastala još 2016., nakon što su vidjeli kako postoje vrlo različite izjave o broju sudionika pojedinih događaja i prosvjeda. Evo što su nam otkrili o daljnjim planovima s programom koji je izazvao veliko zanimanje javnosti

Dvojica mladih inženjera nedavno su privukla pozornost javnosti nakon što se njihov softver - nastao više kao hobi - pojavio kao argument u stalnim nadmudrivanjima oko toga koliko je doista prosvjednika bilo na nekom skupu.

Sve je počelo s FER-om

Nikola Banić rođen je u Varaždinu 1989. godine. Završio je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, na kojem je zaposlen kao poslijedoktorand. Bavi se digitalnom analizom i obradom slike, što je bila i tema njegovog doktorskog rada.

Marin Maržić rođen je 1990. godine u Puli. Također je završio FER, no umjesto akademskim radom počeo se baviti poduzetništvom. Suvlasnik je tvrtke Eletrcocoin koja se bavi kriptovalutama.

Obojica se bave tehnologijama jer im se sviđa to što sami mogu relativno jednostavno stvarati učinkovita rješenja za različite potrebe i uživati rješavajući različite inženjerske i ostale probleme koji se pritom javljaju.

Godina dana testiranja

Ideja za sustav računalnog prebrojavanja sudionika velikih događanja nastala je još 2016., nakon što su vidjeli kako postoje vrlo različite izjave o broju sudionika pojedinih događaja i prosvjeda.

'Početna verzija sustava koja je mogla vršiti osnovno brojanje bila je spremna za testiranje na događajima i prosvjedima 2017. godine, tako da smo mogli skupiti nove testne podatke i dodatno iskustvo', rekao je tportalu Banić.

Nikola Banić Marin Maržić
  • Nikola Banić
  • Nikola Banić
  • Nikola Banić
  • Nikola Banić Marin Maržić
Nikola Banić i Marin Maržić Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

Pri izradi su koristili programski jezik Python, Googleov framework za dubinsko strojno učenje TensorFlow i OpenCV Library te softver koji su sami napisali.

Sustav je prvenstveno zamišljen za brojanje ljudi, no u njega su odmah ugrađivali različite dodatne mogućnosti. Primjerice, jedna od njih može biti i prepoznavanje ljudi na slikama. Uspješnost brojanja, prepoznavanja i drugih zadaća ovisi u značajnoj mjeri o kvaliteti dane slike.

Razvijali su sustav u slobodno vrijeme, pa je brzina razvoja uvelike ovisila o drugim obvezama mimo posla. No nije im teško padalo odvajati vrijeme jer im je problem s kojim su se uhvatili u koštac zanimljiv i ima široke mogućnosti primjene. Nakon što su mediji počeli pisati o tome što rade porastao je i broj upita, pa planiraju još više vremena posvetiti razvoju.

Budući da su samostalno razvijali sustav više zbog vlastite znatiželje, glavni ulog bili su im slobodno vrijeme te programerska znanja i vještine. Dio potrebne opreme posudili su im prijatelji i kolege na FER-u, a neke slike visoke rezolucije s različitih događaja u Hrvatskoj kupili su od agencija.

TEHNO SAVJETI

Pet učinkovitih načina na koje možete saznati prate li vas online

Pogledaj galeriju

Moguće i prepoznavanje lica

Sustav je početno bio razvijan za brojanje ljudi u povorkama s naglaskom na povorke s velikim brojem ljudi u gustom rasporedu tako da se može brojati i u ekstremnim situacijama. Dodatna ideja pri razvoju bila je i da brojanje ne ovisi o nekom posebnom položaju ili vrsti kamere. To znači da je sustav robustan, pa može brojati i protok ljudi u normalnim uvjetima.

'Tu je i brojanje na pojedinim fotografijama, ali i različite dodatne mogućnosti koje već jesu ili će biti ugrađene, primjerice prepoznavanje ljudi, informacije kao što su spol i dob, stvaranje jedinstvene slike s licima svih prolaznika, moduli za očuvanje privatnosti i tako dalje', istaknuo je Banić.

Jednom kad postane potpuno funkcionalan glavna namjena sustava bit će brojanje ljudi u videosnimkama ili na slikama, uz opciju da se može izravno pokazati na temelju čega je nastao.

Ne strahuju od zlorabe

Planiraju li monetizirati rezultate svog rada? 'Da, namjeravamo ponuditi sustav kao javno dostupnu plaćenu uslugu tako da ga bilo tko može samostalno koristiti. Time bi se primjerice u slučaju prosvjeda na jednak način moglo ponuditi sustav različitim stranama i na njima bi onda bilo da same osiguraju što kvalitetnije snimke, što je mnogo lakše od samog brojanja.

Osim toga, sustav bi se mogao koristiti i za praćenje posjećenosti sastanaka, crkvi, javnih skupova, događaja na otvorenom i tako dalje. Naravno, uvijek postoji i mogućnost dodatne posebne prilagodbe za nečije potrebe.

Što se tiče tvrtke, njezino pokretanje je u tijeku. Javno dostupni komercijalni proizvod može se uskoro očekivati', rekao je Banić.

Postoji li mogućnost zlorabe sustava? 'U smislu brojanja sustav bi se mogao zloporabiti da netko primjerice koristi samo djelomičnu sliku nekog skupa i tvrdi da je bilo malo ljudi. Ali tome bi se trebalo moći kontrirati tako da se jednostavno naprave kvalitetne i točnije slike cijelog skupa, pa bi se i zloporaba onemogućila', uvjeren je Banić.

foto pregled

Događaji koji su obilježili tjedan - raspustila se ETA, neće biti Nobela za književnost, a Thompson nije poticao na mržnju

Pogledaj galeriju