Venecija tone, Berlinski metro propada u zemlju, a površina zemlje se na pojedinim mjestima podigla i do dva metra nakon potresa u Japanu i nuklearne katastrofe u Fukushimi. Sve to su podaci koje danas znamo zahvaljujući Copernicusu, programu Europske svemirske agencije i Europske komisije.

U ovaj program dosad je uloženo šest milijardi eura, a dodatnih 5,8 milijardi trebalo bi se uložiti u sljedećem razdoblju, najvjerojatnije u vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Copernicus kreiran je s ciljem razvoja informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i analizama in situ podataka, a različite usluge koje nudi pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene. Ovaj ambiciozan program, predstavljen u petak u Zagrebu, temelji se na sustavu satelita dizajniranih za opažanje Zemlje. Dosad je u orbitu poslano sedam od planiranih 13 satelita.

Informacije s Copernicusa besplatne su i dostupne svima

I dok se u svijetu koristi tek pet posto podataka snimljenih raznim privatnim i državnim satelitima, korištenje informacija prikupljenih Copernicusom potpuno je besplatno. Uz to, primjena njegovih podataka otvara i velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.

'Copernicus se izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, s ciljem razvoja informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj. Nije riječ o znanstvenom projektu u laboratoriju relevantnom za uži krug ljudi, već o proizvodu istraživanja kojeg treba primijeniti u stvarnom životu i pokazati njegovu vrijednost', smatra Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičko-komunikacijske djelatnosti. A mogućnosti koje nudi Coprnicus doista su ogromne.

'Studije Europske komisije pokazuju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48.000 radnih mjesta', rekao je prof. dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, 'Do 2035. biznis zasnovan na EO podacima i servisima bit će težak 131 milijardu eura. Budući da Hrvatska predstavlja jedan posto EU-a, možemo povući paralelu i reći da bi u Hrvatskoj samo ovaj segment digitalnog biznisa trebao tada iznositi 1,3 milijarde eura, što je danas iznos opsega ukupnog IT biznisa u Hrvatskoj'.

Neograničenim načinima primjene podataka s Copernicuca koji mogu snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će moći pridonijeti i hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti, i to putem Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka, najavio je organizator događanja Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta.

Copernicus Hackathon Zagreb 2019 održat će se 23. i 24. listopada u Sveučilišnom računalnom centru u Zagrebu. Natjecanje je organizirano u dvije kategorije; službenoj, u kojoj se mogu takmičiti punoljetne osobe državljani EU, Norveške i Islanda te srednjoškolskoj, u kojoj se mogu takmičiti učenici srednjih škola.

Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu, dok će pobjednici u učeničkoj kategoriji i po tematskim područjima dobiti druge vrijedne nagrade. Tematska područja su Pametni gradovi i pametna uprava, Zaštita okoliša i klima te Primjena EO u industriji, poljoprivredi i šumarstvu. Sudionici se mogu prijaviti na ovoj adresi.