Sve je počelo 2003. pomalo kontroverznom web stranicom Facemash, koju je tada 18-godišnji Mark Zuckerberg kreirao u svojoj sobi u studentskom domu na Sveučilištu Harvard. Hakirao je bazu podataka studenata Harvarda da bi stvorio igru ​​'Hot or Not', u kojoj studenti mogu ocjenjivati ​​kolege na temelju njihova izgleda. Iako to nije prošlo baš slavno, stranica je bila popularna, što je Zuckerberga potaknulo na razmišljanje o nečemu sličnom.

Godinu kasnije, 4. veljače 2004., on, Dustin Moskovitz, Eduardo Saverin, Andrew McCollum i Chris Hughes kreirali su thefacebook.com. Radili su na online mreži čiji je cilj bio povezivanje studenata tog prestižnog američkog sveučilišta. Malo tko je tada znao da će upravo ona promijeniti svijet.

Facebook je na početku bio mreža namijenjena studentima Harvarda, no nakon početnog uspjeha proširila se na druga sveučilišta, kao što su Yale i Stanford, prije nego što je 2006. postala dostupna svima. Te godine stvoren je i The Wall, odnosno Zid (kasnije, 2011., zamijenjen Timelineom koji kronološkim redom prikazuje svako korisnikovo ažuriranje) na profilima korisnika, na kojem su prijatelji jedni drugima mogli ostavljati poruke, uz popularnu opciju koje se mnogi možda još sjećaju - bockanje. U samo godinu dana Facebook je prešao milijun aktivnih korisnika.

Ime thefacebook.com promijenili su u Facebook 2005. godine, nakon što je Zuckerberg, koji je napustio Harvard i preselio se u Silicijsku dolinu, ostvario prvo veliko ulaganje, 500.000 američkih dolara, od suosnivača PayPala Petera Thiela.

U listopadu 2007. godine Microsoft je za 240 milijuna dolara kupio udio od 1,6 posto u Facebooku i - zvijezda je bila rođena. Godinu kasnije, 2008., ta društvena mreža srušila je s trona MySpace i postala najpopularnije web mjesto za društveno umrežavanje na svijetu, dosegnuvši 100 milijuna korisnika. Te godine Facebook je postao dostupan ostatku svijeta i na drugim jezicima, a Zuckerberg je tada rekao da generiraju prihod tako da dopuštaju ljudima da se oglašavaju na njihovoj platformi.

Godine 2009. lansirali su i svoju prvu mobilnu aplikaciju, predstavili poznati gumb Like i prešli 200 milijuna korisnika. Časopis Time proglasio je Zuckerberga osobom godine 2010. Tada je već imao 500 milijuna korisnika, a snimljen je i film 'Društvena mreža' (The Social Network) o nastanku Facebooka.

U tom je filmu prikazan i sukob između Zuckerberga i braće blizanaca Camerona i Tylera Winklevossa koji su ga tužili za krađu ideje. Rekli su, naime, da su još na fakultetu Zuckerberga angažirali da kreira društvenu mrežu Harvard Connection, iz koje je nastao TheFacebook. Winklevossi su u tužbi protiv Facebooka dobili 65 milijuna dolara, a iako su 2008. pokrenuli i vlastitu mrežu ConnectU, shvatili su da se ne mogu boriti protiv Facebooka istim konceptom, stoga je ona brzo ugašena.

Iako je titula Facebooka kao 'mreže svih društvenih mreža' u nekoliko navrata bila ugrožena, većinom zbog negodovanja uvođenjem promjena u korištenju i izgledu stranice, upitne sigurnosti, stalnih promjena u postavkama privatnosti, pokušaja da se unovče privatni podaci i koketiranja s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i republikancima, iz dana u dan raste mu broj korisnika.

Postao je mjesto za povezivanje s gotovo svima u bilo kojem trenutku i s bilo koje lokacije, a do 2023. ubilježio je više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno.

Dodavanje značajki

Kada je 2010. postao međunarodno dostupan, bio je značajan i u području politike. Primjerice, tijekom predsjedničkih izbora 2008. u SAD-u i prosvjeda u Egiptu 2011. godine aktivisti i kampanje uvelike su se oslanjali na tu mrežu. Krajem 2021. Facebook je promijenio ime svoje matične tvrtke u Meta zbog Zuckerbergove vizije virtualnih svjetova koji se nazivaju metaverzum, iako ta priča nije u potpunosti zaživjela.

Uz Google, Facebook je postao gigant online oglašavanja koji zarađuje novac ciljanim oglasima koristeći pritom ogromnu količinu informacija što ih ljudi dijele na njemu. U 2022. – lošoj godini za kompaniju sa sjedištem u Silicijskoj dolini – njezina je dobit dosegla 23 milijarde američkih dolara.

Facebook je također pogodio žicu dodavanjem 'grupa' koje korisnicima omogućuju stvaranje zajednica oko zajedničkih interesa, poput sporta, slavnih osoba, poljoprivrede i sličnih tema oko kojih se povezuju online, ali i u stvarnom svijetu. Također su popularne značajke tržišta koje ljudima omogućuju kupnju ili prodaju artikala, točnije Facebookov Marketplace.

Dodali su i odjeljak 'Facebook Watch' za pregled videosadržaja. Zuckerberg je predstavio i nove AI proizvode za potrošače, uključujući pametne naočale koje mogu odgovarati na pitanja i prenositi sadržaj izravno na Facebooku, botove koji stvaraju fotorealne slike i ažurirane VR naočale.

Tijekom godina predstavili su i Facebook Live za stvaranje i gledanje videozapisa uživo. Facebook je u nekoliko navrata mijenjao i značajku News Feed kako bi se više fokusirao na sadržaj obitelji i prijatelja, što u velikoj mjeri ograničava doseg za tvrtke i dobrotvorne organizacije, zbog čega su se mnogi kojima je Facebook bio svojevrstan izvor prihoda žalili na te promjene.

Brojne kontroverze i skandali

Tijekom godina Facebook se našao i u nizu skandala, uključujući one vezane uz privatnost korisnika i miješanje u izbore. Primjerice, 2016. upleten je u optužbe da je Rusija navodno koristila tu i ostale društvene mreže kako bi pokušala utjecati na ishod američkih predsjedničkih izbora koji su te godine doveli Donalda Trumpa na vlast.

Meta je još od izbora 2016. uložila preko 20 milijardi dolara u sigurnosne mjere, potaknuta situacijama u kojima su strane sile pokušavale utjecati na američke izbore putem društvenih mreža. Najpoznatiji primjer bila je manipulacija lažnim vijestima na Facebooku, a one su širile dezinformacije o kandidatkinji Hillary Clinton. Za lanjske američke predsjedničke izbore Meta je smanjila prisutnost političkog sadržaja na Facebooku, Instagramu i Threadsu te pojačala suradnju s timovima za provjeru činjenica i uvođenje oznaka za AI-jem generiran sadržaj.

Oko 40.000 zaposlenika Mete radilo je na sigurnosnim mjerama na predsjedničkim izborima 2024. Korisnicima su bile dostupne informacije o registraciji birača putem Centra za informacije o glasanju na Facebooku. S druge je strane kompanija dodatno uložila u moderiranje sadržaja da bi blokirala nasilne i manipulativne objave koje bi mogle narušiti povjerenje u izborni proces.

No, ni to se nije pokazalo kao netko sretno rješenje. Godine 2018. ispostavilo se da je britanska konzultantska tvrtka Cambridge Analytica potajno prikupila osobne podatke čak 87 milijuna korisnika Facebooka i upotrijebila ih u političke svrhe, uključujući prikupljanje podrške Trumpu. Godine 2021. našao se na meti kritika i zbog optužbi zviždača da rukovoditelji stavljaju profit ispred sigurnosti i dobrobiti korisnika.

Osim toga, 2023. Facebook je pogođen rekordnom kaznom od 1,2 milijarde eura u Irskoj zbog nezakonitog prijenosa osobnih podataka između Europe i Sjedinjenih Država, što predstavlja kršenje pravila EU-a.

Kako je Facebook postao platforma na kojoj se redovito dijele vijesti, počele su se javljati opasnosti od dezinformacija, na što je upozorila i Europska unija. Određene grupe koristile su Facebook za širenje nepouzdanih vijesti, a div društvenih mreža dandanas radi na rješavanju tog problema.

Problem dezinformacija i provjera činjenica

Zuckerberg je u američkom Kongresu ranije obećao činiti više u borbi protiv lažnih vijesti, uplitanja u izbore i govora mržnje te da će pooštriti privatnost podataka. No svi ti skandali rezultirali su u veljači 2022. padom cijena dionica i usporavanjem rasta prihoda, zbog čega na tržištu više nisu vrijedili 200 milijardi američkih dolara. No ne zadugo. Krajem 2023. dionice su se oporavile, a tvrtka je početkom prošle godine ubilježila kapitalizaciju veću od trilijun američkih dolara.

Pretprošle godine je pak više od 40 američkih saveznih država tužilo Metu, vlasnika Facebooka i Instagrama, tvrdeći da zbog svog profita narušava mentalno zdravlje mladih, da njezine društvene platforme izazivaju ovisnost te da obmanjuje ljude o njihovoj sigurnosti.

Velik problem je i internetsko seksualno nasilje nad mladima, zbog čega su pred zastupnicima američkog Kongresa u srijedu saslušani glavni izvršni direktori tehnoloških giganata Mete, X-a, TikToka, Snapchata i Discorda. Zastupnici su nemilice 'roštiljali' šefove tehnoloških tvrtki, a prijelomni događaj bila je Zuckerbergova isprika roditeljima:

'Žao mi je zbog svega što ste svi prošli', rekao je Zuckerberg dok su roditelji putem društvenih mreža držali fotografije svoje djece koja su umrla zbog seksualnog iskorištavanja ili uznemiravanja. 'Nitko ne bi trebao prolaziti kroz stvari koje su vaše obitelji pretrpjele i to je razlog zbog kojeg toliko ulažemo i nastavit ćemo ulagati napore u cijeloj industriji kako bismo bili sigurni da nitko ne mora prolaziti kroz stvari koje su vaše obitelji morale trpjeti', rekao je Zuckerberg.

Naveo je i da je Meta uvela više od 30 takvih alata u posljednjih devet godina, uključujući kontrole koje roditeljima omogućuju postavljanje vremenskih ograničenja za korištenje aplikacije te da vide koga njihova djeca prate i s kim komuniciraju na internetu, uz ograničenje sadržaja za tinejdžere na Instagramu i Facebooku. Dodao je da je Meta potrošila 20 milijardi dolara na sigurnost i zaštitu od 2016. te da je zaposlila oko 40.000 ljudi na rješavanju takvih problema.

Unatoč svemu, Facebook je nastavio rasti. Širenje tehnološkog titana omogućilo je ulaganje u inovacije, uključujući umjetnu inteligenciju i virtualnu stvarnost, tj. neuspjeli metaverzum.

Borba s konkurentima

Kako mladi korisnici sve češće prelaze na TikTok ili Snapchat, Facebook je stekao reputaciju da kupuje ili kopira potencijalne rivale, iako i dalje ostaje najkorištenija društvena mreža.

Tako je 2012. kupio Instagram za milijardu dolara, a neki analitičari nazivaju to 'jednom od najboljih poslovnih odluka tvrtke' jer je 'eliminirala rivala, osigurala novi prostor za oglase i privukla mlađe korisnike kojima Facebook nije bio zanimljiv'. Iznad svega, to daje tvrtki aplikaciju (Instagram) koja može konkurirati Snapchatu i TikToku, iznimno popularnima među tinejdžerima.

Prema podacima tvrtke DataReportal, više od polovice korisnika Facebooka danas ima između 18 i 34 godine, no teško je procijeniti koliko su doista aktivni na toj društvenoj mreži. Dvije godine kasnije, 2014., Facebook je kupio platformu za razmjenu poruka WhatsApp za 19 milijardi američkih dolara.

A kako bi konkurirala TikToku, koji je 2021. godine uzeo maha i danas ima preko milijardu aktivnih korisnika, Meta je na Instagramu pokrenula Reels, novu značajku koja omogućava snimanje i objavljivanje videa u trajanju od 15 do 60 sekundi. Osim toga su, kao pandan aplikaciji za upoznavanje Tinder, predstavili Facebook Dating.

Threads - Metin konkurent X-u

Godine 2013. Facebook je pokušao kupiti i Snapchat za tri milijarde dolara, no ta je ponuda odbijena. Zuckerberg je 2014. za dvije milijarde dolara preuzeo Oculus, startup za razvoj virtualne stvarnosti, za koji vjeruje da je budućnost tehnologije, a početkom prošle godine i Luxexcel, belgijsko-nizozemsku tvrtku specijaliziranu za proizvodnju 3D printanih leća.

Njihov rival bio je i X (bivši Twitter), a u srpnju 2023. predstavili su svog 'konja za trku' - Threads. Ta aplikacija za društvene mreže pokrenuta je 14. prosinca i u Europskoj uniji, pet mjeseci nakon što je objavljena u drugim dijelovima svijeta.

Threads nije bio dostupan u Europskoj uniji zbog strogih pravila o podacima, no nije se proslavio ni prije toga - nedostatak ključnih značajki, poput web stranice i funkcije pretraživanja, pridonio je početnom gubitku interesa korisnika. 'Korisnici u EU-u mogu odabrati hoće li kreirati profil na Threadsu koji je povezan s njihovim računom na Instagramu - što znači da imaju isto iskustvo kao i svi drugi diljem svijeta - ili mogu koristiti Threads bez profila', rekli su iz Mete.

Zuckerberg je govorio da Threads ima potencijal za više od milijardu korisnika. Naglasio je da se sada koristi više nego tijekom početne kratkoročne navale prilikom pokretanja prošlog ljeta. Threads je još uvijek mali u usporedbi s drugim Metinim platformama.

Zanimljivi podaci

Facebook je i u 2024. godini bila najkorištenija društvena platforma na svijetu, s preko 3,07 milijardi aktivnih korisnika. To je 37,7 posto ukupne populacije i 57 posto ukupnih korisnika interneta. Prema podacima iz prosinca 2024. godine, Facebook koristi čak 2.574.100 Hrvata, što je 64,1 posto ukupne populacije, pri čemu prednjače žene koje čine 51.9 posto. Najviše ljubitelja Facebooka u Hrvatskoj je među onima u dobi od 25 do 34 godine. Nije popularan među tinejdžerima - koristi ga tek oko 19 posto.

Na Facebooku korisnici mjesečno provedu u prosjeku 19 sati i 47 minuta. Čak 98,5 posto korisnika svom Facebook računu pristupa s mobilnog uređaja, a 64,1 posto Android korisnika otvara aplikaciju svaki dan. Prema podacima iz siječnja 2023., najveći broj korisnika Facebooka - čak 314 milijuna - dolazi, logično, iz Indije u kojoj živi čak 10,6 posto svih korisnika te društvene mreže. Više od 100 milijuna korisnika imaju SAD, Indonezija i Brazil.

Unatoč rastu popularnosti novih platformi i skandala s kojima se Facebook suočava posljednjih godina, malo je vjerojatno da će se pojaviti neka nova platforma i zbaciti ga s prvog mjesta. Budući da Zuckerberg ulaže u virtualnu stvarnost, igre i umjetnu inteligenciju (najavio je da Meta gradi svoju opću umjetnu inteligenciju), nagađa se što bi to moglo značiti za Facebook i druge platforme društvenih medija.

Novi predsjednik - novi imidž

Zuckerberg je posljednjih nekoliko godina prošao kroz promjenu imidža. Počeo se baviti borilačkim sportovima i sve se više družiti s Danom Whiteom, predsjednikom MMA federacije UFC. White, inače istaknuti simpatizer Donalda Trumpa, postao je i jednim od znakova ideološkog preusmjeravanja Mete.

Šef Mete je novoizabranom predsjedniku donirao milijun dolara, večerao s njime u Mar-a-Lagu i najavio promjene.

Ukidanje fact checkera

Kakve to promjene? Meta je nedavno najavila kraj svog programa provjere činjenica treće strane - fact checkera - te povratak političkog sadržaja, uključujući osjetljive teme poput imigracije i rodne politike. Taj potez se tumači kao pokušaj poboljšanja odnosa s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trump, koji je Facebook svojedobno nazvao 'neprijateljem naroda', dobio je donaciju od milijun dolara za svoju inauguraciju od Mete, što dodatno ukazuje na nastojanja velikih tehnoloških igrača da održe dobre odnose s novom administracijom.

Meta je svoj plan za preoblikovanje pravila o 'slobodnom izražavanju' odlučila predstaviti na vrlo znakovit način: ekskluzivnim intervjuom s Joelom Kaplanom, novim glavnim direktorom Mete za globalne poslove i istaknutim republikancem, u emisiji 'Fox & Friends'. 'U posljednje četiri godine svjedočili smo velikim društvenim i političkim pritiscima u smjeru većeg moderiranja sadržaja i veće cenzure. Sada imamo pravu priliku', izjavio je Zuckerberg u tom konzervativnom televizijskom programu. 'Imamo novu administraciju i novog predsjednika koji su veliki branitelji slobodnog izražavanja, a to čini razliku.'

Ono što se sada događa nije ništa drugo nego otvoreno pristrano udovoljavanje Trumpu, očito naklonjenom slobodi govora bez ikakve kontrole. Ovo je također kapitulacija pred industrijom lažnih vijesti pokreta MAGA, a što je značajno doprinijelo Trumpovu usponu na vlast. Iako ni na ljevici ne nedostaje dezinformacija, godine istraživanja i izvještavanja pokazuju da će ove promjene najviše koristiti konzervativcima.

U trenucima u kojima Meta prolazi kroz antimonopolski sudski proces, a zakoni koji štite društvene mreže od odgovornosti za objavljeni sadržaj dolaze pod povećalo, Zuckerberg je odlučio drastično promijeniti pristup moderiranju sadržaja – barem u Sjedinjenim Državama.

A čini se da njegova donacija Trumpu od milijun dolara nije bila dovoljna. Zuckerberg je odlučio napraviti značajnije ustupke da bi osigurao povoljniji položaj svoje tvrtke u političkom okruženju pod Trumpovom palicom, a koje postaje sve nepovoljnije za velike tehnološke kompanije.

On i njegova supruga, dr. Priscilla Chan, smanjili su financiranje projekata koji bi mogli biti percipirani kao politički pristrani, poput inicijativa za pomoć migrantima ili reforme kaznenog sustava.

A taj potez jasno pokazuje da je Zuckerberg spreman odustati od nekadašnjih idealističkih ciljeva kako bi osigurao budućnost svoje tvrtke. S obzirom na to da Meta vrijedi nevjerojatnih 1,5 bilijuna dolara, jasno je koliko je važno zadržati dobre odnose s Washingtonom.

Vrh tvrtke sve desniji

Vijesti o Metinom odustajanju od fact checkera stižu usred šireg očitog ideološkog zaokreta udesno u Metinim najvišim redovima. Samo dpar dana ranije kompanija je najavila da će se Trumpov saveznik i izvršni direktor UFC-a Dana White pridružiti upravnom odboru s još dva nova direktora.

Zuckerberg je tako objavio imenovanje Whitea, kao i Charlieja Songhursta, tehnološkog investitora koji savjetuje Metu o umjetnoj inteligenciji, te Johna Elkanna, izvršnog direktora Exora, holding kompanije koja posjeduje nekoliko automobilskih i drugih brendova. U objavi na Facebooku Zuckerberg je napisao: 'Pred nama su ogromne prilike u polju umjetne inteligencije, prijenosne tehnologije i budućnosti društvenih mreža, a naš upravni odbor pomoći će nam da ostvarimo svoju viziju.' Dodavanjem novih članova, upravni odbor Mete sada broji 13 direktora, uključujući Zuckerberga.

White je otvoreno podržavao Trumpa tijekom predizborne kampanje 2024. godine, hvalio ga na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji i šetao uz njega na UFC meču u Madison Square Gardenu nakon izbora. Također je koristio svoje kontakte kako bi osigurao Trumpove pojave u desno orijentiranim podcastima s milijunima mladih slušatelja, iako je izjavio za The New Yorker u studenom: 'Ne želim više imati nikakve veze s politikom.'

Također je lider u jednom od Zuckerbergovih omiljenih hobija: borilačkim sportovima. Zuckerberg je trenirao s profesionalcima UFC-a, a u studenom 2023. godine ozlijedio je prednji križni ligament trenirajući za MMA borbu. Iako je dogovorio meč s vlasnikom X-a Elonom Muskom, taj meč nije realiziran.

'Volim društvene mreže. Uzbuđen sam što ću biti mali dio budućnosti AI-ja i novih tehnologija', napisao je White na Instagramu povodom imenovanja.

Otpuštanja i 'intenzivna godina'

A kakva će 2025. biti za Metu?

Zuckerberg je na sastanku sa zaposlenicima izjavio je kako predstoji 'intenzivna' godina, naglasivši hitnost i fokus na umjetnu inteligenciju (AI) te ključne promjene u korporativnim politikama. Opisao je 2023. godinu kao 'godinu učinkovitosti', dok se 2025. već proglašava 'intenzivnom godinom'.

U svom govoru, Zuckerberg je predvidio da će 2025. godina obilježiti dolazak 'visoko inteligentnog i personaliziranog' digitalnog asistenta koji će dosegnuti milijardu korisnika. 'Tko god prvi uspije razviti takvog asistenta, steći će dugoročnu prednost u stvaranju jednog od najvažnijih proizvoda u povijesti', izjavio je Zuckerberg.

Podsjetimo, Meta je nedavno najavila da planira smanjiti približno pet posto svoje globalne radne snage u veljači ove godine. To predstavlja oko 3.600 radnih mjesta, temeljenih na procjenama iz internog dopisa koji su prenijeli Bloomberg i drugi izvori. Razlog smanjenja je, prema Meti, ubrzavanje zamjene slabijih radnih učinaka radi optimizacije timova za ono što je nazvano 'intenzivnom godinom'.

Također, podsjetimo, američka tržišta kapitala potresla su nagađanja kako će modeli umjetne inteligencije kineskog statupa DeepSeek srušiti potražnju za grafičkim karticama, što je srušilo cijenu dionica Nvidije za blizu 20 posto.

Usprkos tome, Meta Platforms ne odustaje od svojih planova, a Zuckerberg je obećao kako će taj tehnološki div dugoročno uložiti stotine milijardi američkih dolara u umjetnu inteligenciju. Zuckerberg je već prošli tjedan najavio da će Meta samo u 2025. godini potrošiti više od 60 milijardi dolara na kapitalne izdatke, prvenstveno na podatkovne centre.

U odgovoru na pitanje analitičara o utjecaju DeepSeeka na potrošnju Mete na umjetnu inteligenciju, Zuckerberg je rekao kako će velika potrošnja na infrastrukturu umjetne inteligencije i dalje biti 'strateška prednost' za Metu.