Kako AI utječe na način na koji percipiramo i stvaramo umjetnost, kako se nositi s etičkim i pravnim pitanjima koja proizlaze iz korištenja AI-ja u umjetnosti te hoće li umjetnost u potpunosti biti u rukama tehnologije, neke su od tema o kojima smo razgovarali s Filipom Filkovićem Philatzom.

Javnost ga najbolje poznaje kao svestranog umjetnika i redatelja koji stoji iza poznatih kampanja te serijala 'Dulum zemlje' i 'Ideja uspona' na HRT-u, kao i projekata 'Mali Zagreb' i 'Staklenke Malog Zagreba'. A zajednicu na Instagramu osvojio je dovitljivim AI kreacijama u kojima hrvatske političare i slavne osobe smješta u nesvakidašnje situacije, pa i one s kojima se i 'običan puk' može poistovjetiti.

No što kada AI više ne koristimo u svrhu zabave, već u pretjeranoj količini i u poslu, u ovom slučaju u službi umjetnosti i dizajna?

'Sustav generira sve što zamislimo'

'Danas umjetna inteligencija postaje neizostavan dio našeg svakodnevnog života, prodirući čak i u svijet umjetnosti i dizajna. U smislu teme o kojoj trenutno razgovaramo, koristi se alate koji su sposobni analizirati i kombinirati različite vizualne elemente na načine koji su prethodno bili nezamislivi.

Servisi kao što su Midjourney AI, Dall-E i Stable Diffusion omogućuju nam stvaranje slika, videa i dizajna koji kombiniraju stilove i sadržaj na revolucionarne načine. Ovi alati mogu biti intuitivni za upotrebu, ali istinsko majstorstvo zahtijeva duboko razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja.

Ono što je zaista revolucionarno upotreba je AI sustava u Photoshopu, što kompletno mijenja način na koji gledamo na fotografiju i dizajn jer uz nekoliko riječi sustav generira sve što zamislimo', govori nam Filković na početku razgovora.

Ironičan pogled na stvarnost kroz AI i puka zabava

Počeo je proučavati AI u kontekstu izrade koncepata i istraživanja u kolovozu prošle godine. Prije toga AI generiranje slika naprosto nije, kaže, bilo na zadovoljavajućoj razni, barem za ono što je on želio kreirati.

'Odjednom se dogodio ogroman korak naprijed kada je Midjourney AI izbacio svoju verziju 4. Lica su postala fotorealistična, promptovi su rezultirati briljantnim renderima. Nastavio sam istraživati prepoznajući potencijal da se korištenjem preoblikuje način na koji razmišljamo o kreativnosti i izrađujemo AI fotografije, umjetnička djela ili koncepte.

Tehnologija ne poznaje granice, a posljedice mogu biti jednako ozbiljne bilo gdje. Sadašnji izazov je kako prepoznati i boriti se protiv ovakvih manipulacija. Stoga je važno biti informiran i oprezan. Dakako, govorim o intenciji autora tih slika da našteti nekoj javnoj osobi ili bilo kome drugome.

Kod radova koji su stvoreni kao parodija, kao ironičan pogled na neku stvarnost ili dekodiranje te stvarnosti, svi alati su dopušteni. Kao što je i karikaturalna ilustracija to radila desetljećima, pa i fotomanipulacije u Photoshopu, sada se sve te ideje mogu napraviti putem AI-ja', tumači Filković.

'Ni 'obični smrtnici' nisu imuni'

Filković podsjeća da je sve više žrtava pornografskih uradaka koji su lažni, no lako ostavljaju trag čak i kada se dokaže da to nije original.

'Za javne osobe rizik je očigledan: ako je intencija stvoriti lažnu stvarnost, lažne slike ili videozapisi mogu nanijeti ozbiljnu štetu njihovom imidžu. Ali čak i 'obični smrtnici' nisu imuni', ističe Filković.

Kaže i da korištenje AI-ja u te svrhe donosi izazove etici i percepciji, s obzirom na lakoću kojom ta tehnologija može preoblikovati i manipulirati vizualnim sadržajem.

Kreativno izražavanje pomoću AI-ja?

U sektoru kreativnih industrija je 54.250 zaposlenih, a ako se ubroje sve osobe u kulturnim i kreativnim zanimanjima zaposlene u ostatku gospodarstva, ta se brojka penje na 89.119, što čini 9,8 posto ukupne zaposlenosti.

No ima li zbog umjetne inteligencije opravdane brige za dizajnere i umjetnike? O toj smo temi prije više od pola godine razgovarali s doc. art. dr. sc. Sinišom Bogdanovićem, članom Hrvatskog grafičkog društva i voditeljem stručnog prijediplomskog i diplomskog studija dizajna na Algebri. Tad nam je rekao da vjeruje kako će se u budućnosti dizajn dodatno osnažiti te prikazati potencijal kreativnog izražavanja uz pomoć umjetne inteligencije.

'Vjerujem da postoji izvjesna mogućnost da će kreativnost ostati ukorijenjena u društvu kao nezaobilazan čimbenik slobode izražavanja te poticanja na uživanje u jednom od najljepših elemenata koji čine čovjeka – bojama.

Dizajn budućnosti bit će obilježen digitalnim alatima, ali rekao bih – ljudsku komponentu nikad neće (i ne treba) u potpunosti izgubiti', ustvrdio je Bogdanović, istaknuvši da, s obzirom na to da je neminovan daljnji razvoj umjetne inteligencije, postoji, kao što je to i u povijesti bio slučaj, šansa da će neki poslovi biti značajno transformirani i da će izgledati drugačije nego danas.

Bijes umjetničke zajednice

Teško je predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti zato što se sve ovo razvija jako velikom brzinom, kaže Filković. No uvjeren je da će se razlikovati rad stvoren umjetnom inteligencijom i onaj koji je stvoren rukama, odnosno kreativnošću samog autora. 'No i kreiranje u AI-ju je isto kreativnost, samo je pitanje koliko kreativno možeš složiti prompt, odnosno upute za AI sustav o tome što želiš da napravi', dodaje Filković.

Je li umjetnička zajednica s pravom ljutita te u strahu zbog utjecaja i korištenja AI-ja? Filković potvrdno odgovara i pritom kaže da bijes u umjetničkoj zajednici proizlazi iz straha da AI može devalvirati ručno stvorenu umjetnost ili čak kršiti autorska prava.

'Primjerice, AI sustav je 'učen' i treniran na nekim stilovima, doslovno konkretnim stilovima različitih umjetnika. Zbog toga se umjetnička zajednica digla na noge - željeli su znati na temelju čega je AI sustavio bio treniran. Jer ako AI koristi elemente nečijeg rada da bi stvorio neki drugi rad, onda se tu radi o potencijalnom kopiranju', ističe.

'Regulacija je ključna'

'No krajnji rezultat koji AI izbacuje puno je kompleksniji i generiran je algoritmom koji je toliko napredan i nov da nitko na to još nema jasan odgovor. Regulacija je ključna u ovom kontekstu. Potrebno je stvoriti zakonski okvir koji će štititi prava autora, ali istovremeno omogućiti inovacije u polju umjetnosti, fotografije i videa', tumači Filković.

Premda se čini da koristi AI samo za zabavu, također mu, kaže nam, već neko vrijeme služi kao alat koji ima ogroman potencijal u profesionalnom kontekstu.

'Imam suradnje s nekoliko kreativnih agencija s kojima razvijam koncepte koji za sada dosta uspješno funkcioniraju i pretaču se u stvarnost. Primjerice, suradnja s agencijom Minus-Minus, s kojom sam kreirao animirane AI generirane videokoncepte za brend Zalando.

Te animacije dio su nove kampanje i predstavljaju se u kupolastom pop-up store obliku trenutno putujući po gradovima u bližoj regiji. Svakako sam krenuo integrirati AI tehnologije u svoje umjetničke projekte, uključujući film i televiziju, ali više u smislu kreiranja koncepta, poput storyboardinga ili vizualizacije neke ideje', pojašnjava nam Filković.

'To što je putem AI-ja nešto lakše, ne znači da je bolje. Umjetnost nije mrtva'

Kao umjetnik, Filković ističe da je odgovornost u svakome od nas. Iako je ranije spomenuo da upotrebljava AI za generiranje storyboarda za, primjerice, reklamu, granica ipak postoji - kaže nam da koristi te grafike samo kao template jer na kraju ipak šalje generirane koncepte pravom storyboard umjetniku, s kojim već godinama surađuje, kako bi on vlastitim rukama napravio storyboard na kakav su navikli.

'To radim iz više razloga: ne želim da ostane bez posla i svojim primjerom želim ukazati na to da se moramo oslanjati na svoje suradnike. Druga stvar je to što će on kao umjetnik puno prije napraviti last minute promjene nego što bih ja to napravio, kada nekoliko sati prije snimanja imamo izmjene iz nekog razloga.

No na stranu to, mislim da se konvencionalni postupci moraju raditi kao i do sada. To što je putem AI-ja nešto lakše, ne znači da je bolje i da je jednostavnije. Moramo razmišljati o budućnosti i kako će se tretirati umjetnost. Po meni, umjetnost nije mrtva, samo doživljava promjenu na koju nitko nije bio spreman. No nije li to tako uvijek i bilo kad dolaze velike promjene', zapitao se.

Osim konstantnog igranja AI-jem i istraživanja njegovih granica, trenutno radi na nizu projekata koji su zapravo tradicionalne metode. Režira treću sezonu dokumentarnog serijala 'Dulum zemlje', priprema dugometražni igrani film, režira dugometražni dokumentarni film o kiosku 'K67' i paralelno radi na još projekata u obliku kreativnih reklama. Tu negdje je i projekt 'Mali Zagreb', a ove godine osvježio ga je 'Staklenkama Malog Zagreba'.