Solarna sonda Parker je, kažu iz NASA-e, čudo tehnologije - dizajnirana je da se približi tik do naše zvijezde te otkrije neke od njezinih najvećih tajni. Ova munjevita letjelica otporna na toplinu sa Zemlje je poletjela 2018. te se tijekom prošle tri godine sustavno približavala Suncu i znanstvenicima slala očitanja njegovog manetskog polja i čestica koje izbacuje. Putovanje je do sad bilo vrlo uspješno, a sonda polako počinje probijati brzinske rekorde - 2020. je godine službeno postala najbržim predmetom ljudske proizvodnje.

Parker, doduše, polako uči i o posljedicama velikih brzina - neprekidnim bombardiranjem svemirskom prašinom.

Svemirska prašina je prožimljući element našeg i mnogih drugih planetarnih sustava. Sićušni komadići prašine širine jednake četvrtini debljine ljudske dlake nastaju od asteroida i kometa te su zbog gravitacije zarobljeni u neprekidnom plesu oko Sunca. Sonda koja se kreće oko Sunca konstantno se sudara s tim česticama koje čim udare u njezin štit dosegnu veliku toplinu te se isparavanjem i ioniziranjem pretvaraju u plazmu. Parker je, ukratko, pod neprestanim udarom super-vrućih eksplozija.

Uz pomoć instrumenta za mjerenje magnetskih polja Fields i sustava za slikanje Wispr koji može snimiti Sunce i proučavati gustoću elektrona u koroni, znanstvenici iz Laboratorija za atmosfersku i svemirsku fiziku u Boulderu i Laboratorija za primjenjenu fiziku na sveučilištu Johns Hopkins proučavali su opasnost tih udara.

Rezultati proučavanja, ukratko, donose dozu zabrinutosti oko sigurnosti sonde Parker. Tim je uočio da neki od udara doslovno izbijaju komade letjelite - komadiće boje i metala. Oni bi s vremenom mogli poremetiti navigacijske kamere te, ako uspiju udariti pod savršenim kutem, reflektirati Sunčevo svjetlo direktno u kamere za navigaciju, privremeno oslijepivši letjelicu.

Uz dovoljno 'sreće', jedan od udara bio bi izuzetno opasan za sondu, oslijepivši ju dovoljno dugo da ona toplinski štit okrene u krivom smijeru i u kratkom roku doslovno izgorjeti. Parker, na sreću, nastavlja kršiti brzinske rekorde te će, ako izdrži eksplozije plazme, samo nastaviti sa ubrzanjem.

Sonda je tijekom preleta uz Veneru dobila na brzini te će novu rekordnu brojku doseći 21. studenog kad će putovati brzinom od 163 kilometra u sekundi te biti na 8.5 milijuna kilometara od Sunca. Usporedbe radi, Merkur, najbliži planet Suncu se nalazi na udaljenosti od 36 milijuna kilometara, zaključuje Cnet.