Neke od njih snimljene su i u Hrvatskoj iz koje smo mogli promatrati pomrčinu Sunca i Mjeseca, ali i posljednji rastanak Međunarodne svemirske postaje s raketoplanom Endeavour. U novogodišnjem pregledu predstavljamo vam 10 fotogalerija koje ste najviše gledali, 'lajkali' i dijelili.

Najbolje astronomske fotografije 2011.

Pobjednik ovogodišnjeg britanskog natjecanja za najbolju astronomsku fotografiju godine bio je astronom amater Damian Peach sa svojom fascinantnom snimkom Jupitera i njegovih mjeseca Ganimeda i Io.

Peach je ovom snimkom osvojio nagradu od 1.500 funti i počasno mjesto na izložbi nagrađenih fotografija u Kraljevskom opservatoriju Greenwich u Velikoj Britaniji.

Zemlja viđena očima satelita

Letjelice Europske svemirske agencije (ESA) i Američke svemirske agencije (NASA) u srpnju su zabilježile fascinantne prizore i neobične pojave na površini našeg planeta.

U fotogaleriji možete vidjeti neuobičajene nanose snijega u najsušem dijelu Zemlje, u pustinji Atacama, jezerca koja nastaju otapanjem leda na Arktiku, posljedice velike suše u New Mexicu i Texasu te niz drugih slika snimljenih iz orbite Zemlje.

Pomrčina Mjeseca nad Hrvatskom 2011.godine

Dana 15. lipnja, iz svih krajeva Hrvatske mogla se promatrati jedna od najduljih i najspektakularnijih potpunih pomrčina Mjeseca u ovom stoljeću.

Stanovnici nekih dijelova Zemlje, primjerice oni iz Sjeverne i Srednje Amerike, nisu bili te sreće. Sljedeća potpuna pomrčina Mjeseca kod nas će biti vidljiva tek 2015. godine.

Mjesec je počeo ulaziti u Zemljinu sjenu oko 20 sati i 22 minute, a oko 21 sat i dvije minute čitav se našao u njoj. Tijekom potpune pomrčine bio je crvenkasto-narančaste boje, koja nastaje lomom i raspršivanjem svjetlosti Sunca.

ISS i Endeavour nad Hrvatskom

Hrvatski astronom amater Marko Posavec iz Koprivnice snimio je 31. svibnja zajednički let Međunarodne svemirske postaje ISS i NASA-inog raketoplana Endeavour nad Hrvatskom

Fotografije su snimljene u četiri sata i 49 minuta. ISS je nekoliko dana krajem svibnja i početkom lipnja, upravo u vrijeme kada se NASA-in shuttle pripremao za posljednji povratak kući, na svojoj orbiti oko Zemlje nadlijetao naše krajeve.

Bila je to povijesna prilika za astronome amatere da ovjekovječe svemirski par na našem nebu. Na fotografijama se lijepo vide dva traga – gornji, sjajniji, ostavila je postaja, a donji, slabiji, raketoplan.

Zemlja snimljena mobitelom iz orbite

NASA-in astronaut Ronald John Garan snimio je iz Međunarodne svemirske postaje (ISS) niz fascinantnih fotografija različitih dijelova Zemlje nad kojima je letio. Garan je na ISS stigao 4. travnja 2011. godine. Ovo mu je bio drugi boravak na postaji.

Fotografije koje je redovno snimao iz ISS-a mobitelom je objavljivao na svojem Tweetu.

Hubbleov poklon za 21. rođendan

Prigodom svoga 21. rođendana u svemiru, svemirski teleskop Hubble snimio je izuzetno fotogeničnu ružu galaksija po imenu Arp 273.

Ova snimka svemirskog teleskopa predstavlja skupinu galaksija u međusobnoj interakciji.

Svemirski teleskop Hubble zajednički je projekt američke i europske svemirske agencije NASA-e i ESA-e. U svemir je lansiran 24. travnja 1990. na raketoplanu. U orbiti po kojoj se kreće oko Zemlje nema atmosferskih smetnji i distorzija pa su njegove fotografije visoke rezolucije izuzetno kvalitetne i jasne bez pozadinskog svjetla. Za Hubbleov 21. rođendan za vas smo u travnju odabrali 30-ak najljepših fotografija koje je teleskop za svoga života snimio.

Remek-djela MRO-a

NASA-ina letjelica Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) u ožujku je obilježila pet godina leta u orbiti Crvenog planeta.

Od ulaska u stalnu putanju 10. ožujka 2006. godine, MRO je na Zemlju poslao 131 trilijun bitova podataka i više od 70.000 slika – više od svih međuplanetarnih misija do sada zajedno.

Nakon što je u prve dvije godine ispunio svoje ključne znanstvene ciljeve, NASA mu je odlučila produljiti životni vijek pa je posljednje tri godine proveo snimajući promjene na dinamičnoj površini susjednog planeta.

Najbolje fotografije teleskopa Spitzer

NASA-in Svemirski teleskop Spitzer (SST), lansiran 2003. godine, svojim je infracrvenim uređajima prodro kroz brojne oblake svemirskih plinova i prašine i snimio mnogo dotad nepoznatih tijela i formacija.

Zalihe tekućeg helija potrebnog za hlađenje teleskopa iscrpljene su 15. svibnja 2009. pa većina instrumenata više nije u funkciji. Međutim, kamere koje rade na najkraćim valnim duljinama i dalje su u pogonu i nastavljaju raditi za misiju Warm.

Teleskop je nazvan prema Lymanu Spitzeru koji je još 1946. napisao rad o prednostima svemirske promatračnice.

Najbolje amaterske fotke svemira 2010.godine

Europska južna promatračnica (ESO) predstavila je u siječnju pobjednike natjecanja za najbolju fotografiju svemira Hidden Treasures 2010 u kojoj je sudjelovalo stotinjak astronoma amatera.

Prvu nagradu, putovanje u promatračnicu Very Large Telescope u Paranalu u Čileu, osvojio je Igor Čekalin iz Rusije.

Sudionici natjecanja imali su na raspolaganju podatke koje je prikupio ESO, međutim, za njihovu uspješnu transformaciju od sivih snimaka teleskopa do zadivljujućih jasnih fotografija u boji, bili su neophodni sati i dani korekcija distorzija i neželjenih tragova instrumenata.

Fotografije pomrčine Sunca od kojih staje dah

Pomrčina Sunca koja se 4. siječnja mogla vidjeti iz gotovo cijele Europe te dijelova Afrike i Azije bila je tek djelomična. Mjesec je u našim krajevima pokrio od 65 do 75 posto Sunčeva diska, međutim, snimke ovog fenomena pristigle iz svijeta i Hrvatske zbog toga nisu bile ništa manje senzacionalne.

U 2011. odigralo se ukupno šest pomrčina: četiri djelomične pomrčine Sunca i dvije potpune pomrčine Mjeseca.

Ova siječanjska bila je jedina pomrčina Sunca koju smo imali prilike vidjeti iz naše zemlje.