'Peek&Poke otvoren je 22. rujna 2007. nakon pet mjeseci preuređivanja prostora. Iako je ideja dugo tinjala, početkom te godine smo se Dario Džimbeg, Tomislav Ribičić, Tomislav Talan i ja odlučili ujediniti kolekcije i pokrenuti ovo što Rijeka ima danas.

Kao kolekcionari te stare krame koja je za nas imala više neku sentimentalnu vrijednost, par godina prije otvaranja - 2003. - održali smo prvu izložbu osmobitnih računala koja je bila sjajno i prihvaćena i s velikim brojem posjeta.

Iako smo već i tada nešto kuhali u glavi da bismo mogli otvoriti kao neki muzej, tadašnja zbirka nije bila dovoljna za pokretanje muzeja Peek&Poke. Nakon tri do četiri godine zbirka je narasla i muzej je otvoren', prisjetio se prvih dana muzeja Peek&poke za tportal njegov osnivač Svetozar Nilović

Kad i kako se Peek&pokeu pridružio Muzej djetinjstva?

Kad smo pokretali Peek&Poke, zadnje što nam je bilo u glavi da je to sad to i da smo mi napravili svoje. Nismo htjeli mrtav postav, već prostoru udahnuti život, da bude mjesto u koje će posjetitelji rado navraćati i više puta.

Organizirali smo brojne kulturne aktivnosti od koncerata, izložbi, predavanja, panele, radionice... Jedan od tih programa bio je i vrlo uspješan program koji smo nazvali Fotonostalgija, u sklopu kojeg smo pozvali građane putem društvenih mreža da nam pošalju fotografije na kojima se kao motiv vidi računalo, TV, komad elektronike, igračke iz djetinjstva…

Dobili smo zaista dosta fotografija s traženim motivima - mislim da ih je bilo više od 500. Zanimljivo, najmanje ih je bilo s igračkama. Svi koji su nam poslali rekli su nam da smo ih poslije dugo vremena natjerali da ponovo zavire kroz svoje fotoalbume.

Sljedeće godine smo odlučili pozvati građane da nam pošalju svoje igračke, iz doba kad su bili djeca, zbog potrebe privremene izložbe. Doslovce smo u manje od dva tjedna dobili hrpu igračaka uz poruku da im ne vraćamo nego da napravimo nešto s time, neki muzej. Tako je Rijeka dobila Muzej djetinjstva.

Koliko je dosad ljudi prošlo kroz Peek&poke i Muzej djetinjstva? Tko su najčešći posjetitelji? Što ih najviše zanima?

U devet godina postojanja imali smo oko 60 tisuća posjetitelja. Sastav ovisi o godišnjem dobu. Tijekom sezone na prvom su mjestu turisti koje više zanima muzej informatike. Tijekom jeseni i proljeća dolaze školske grupe i fakulteti, podjednako u oba muzeja.

Zanimljivo, Muzej djetinjstva više pozitivnog utiska ostavlja na roditelje nego djecu. Strane turiste pretežno zanima hrvatska proizvodnja računala koju smo u Muzeju informatike skoro pa kompletirali, ali ih također zanima i čime smo se tu igrali u vrijeme Željezne zavjese, što se starijoj generaciji čini još uvijek egzotično.

Koliko ljudi radi u muzeju?

Trenutačno radim sam, uz veliku pomoć Davora Pasarića koji je, kako mu znam reći, razum muzeja. Po ljeti zbog obima posla uzimamo još jednog volontera. Doslovce nas troje svojim entuzijazmom ili budalaštinom, nazovimo to kako hoćemo, održavamo ovo još uvijek na površini.

S kojim se sve problemima oba muzeja susreću u radu? Čega vam najviše nedostaje, što bi vam najviše koristilo?

Klasičan odgovor: novac. Da imamo nekog stalnog pokrovitelja, bilo bi to još bolje. Ovako smo osuđeni (mada smo sami to pokrenuli) na preživljavanje od mjeseca do mjeseca.

Na početku, kad smo otvarali ovih 300 kvadrata nam je bilo dovoljno. U međuvremenu smo primili dosta donacija u tehnici, igračkama. Sada imamo materijala za jedan mali tehnički muzej na 2.000 kvadrata. Nedostaje nam kvadrata i novca.

Kako planirate obilježiti desetogodišnjicu rada? Koliko je ukupno događanja u planu, što je sve dosad potvrđeno?

Kad smo otvarali muzej sami smo sebi prognozirali godinu do godinu i pol dana rada. I eto nas na pragu velikih 10 godina. Okruglu obljetnicu planiramo obilježiti dosad nikad viđenim višemjesečnim programom koji kreće 12. travnja 2017. otvaranjem izložbe Put na Mjesec u Pomorskom muzeju u Rijeci na kojoj će biti izloženi autentičan kamenčić s Mjeseca i njemački stroj za kriptiranje podataka Enigma.

Cijela obljetnica zamišljena je kao retrospektiva onog što smo s partnerima napravili u tih 10 godina. Nastavljamo s radionicama za klince Lego Mindstorms, Lego Educational, Rapsberry Pi 2, koncertima (Perpetuum Jazzile, Tuxedomoon, sjajno gostovanje vrhunske tereministice i pranećake izumitelja tog instrumenta Lydije Kavine...).

Nismo usmjereni samo na stare stvari. U pripremi je i Sajam računalnih informatičkih tehnologija u kojem će posjetitelji zaviriti u budućnost kroz sustave za virtualnu stvarnost, 3D printere, svega što će za 10 godina postati nezaobilazni dio svakog doma kao što je danas računalo.

Pregovaramo sa suosnivačem Applea Stevenom Wozniakom koji nam je poslao videoporuku za sedmi rođendan u kojoj je, između ostalog, i izrazio želju da dođe u Hrvatsku. Pa bilo bi lijepo kad bi ga mogli upecati za našu obljetnicu.

Želja nam je u Rijeku dovesti bend Kraftwerk. S njima bi to bila jedna cijela zaokružena priča našeg muzeja. Između ostalog, u planu je objavljivanje knjige autora Kristiana Benića i moje malenkosti radnog naziva Povijest digitalizacije u Rijeci te brojni drugi projekti na više lokacija u Rijeci do 30. rujna 2017. godine.

Koliko bi cijeli projekt trebao koštati? Koliko vam nedostaje kako biste mogli zatvoriti financijsku konstrukciju?

Ako nam pođe za rukom sve što smo zamislili, cijeli projekt bi koštao između 750 tisuća do milijun kuna. Naravno, sve ovisi o cijenama velikih zvijezda. Trenutačno tražimo sponzore, pa ako nas netko želi podržati kao generalni pokrovitelj, neka nam se javi. Prijavili smo projekt na sve bitne gradske i državne natječaje, obraćamo se velikim tvrtkama za sponzorstva.

Nadam se da ćemo do kraja godine imati zaključeno sve i realizirati program obljetnice onako kako smo i zacrtali. Mogu pomoći svi koji žele, bilo kakvom donacijom, savjetom, rukama.