U navodno prvom takvom, i dakako dosad najvećem istraživanju ponašanja pisača poruka na mobilnim uređajima, znanstvenici su analizirali tisuće tekstualnih podataka i otkrili neke iznenađujuće činjenice o načinu na koji pišemo
Istraživači pod vodstvom Kseniije Palin sa Sveučilišta Aalto u Finskoj kreirala je test za unos teksta koji je polagalo 37.370 ispitanika. Tim je dobivene rezultate potom usporedio s onima iz sličnog testiranja s čak 168.000 sudionika. Pokazalo se da pisači koji se koriste s oba palca u minuti napišu prosječno 38 riječi u minuti.
To je 25 posto sporije od 51 riječi koliko u minuti mogu napisati oni koji se koriste tipkovnicom. Stopa pogreške pritom je bila nevjerojatno niska, tek 2,3 posto. Istraživači to pripisuju korištenju algoritamskih metoda, poput prediktivnog teksta i automatskog dovršavanja riječi, koje koriste kontekst za poboljšanje pravopisa, strukture rečenica i gramatike.
Tinejdžeri su bolji u pisanju poruka, ali pišu puno manje od milenijalaca
Djeca u dobi od 10 do 19 godina bila su najbrža i mogla su na svojim pametnim telefonima upisati oko 40 riječi u minuti. Za usporedbu, ispitanici u dvadesetim godinama pisali su oko 37 riječi u minuti, a tridesetogodišnjaci samo 32 riječi. Nekima iznenađujuće no pretpostavlja se da je to zbog toga što je najmlađa skupina najbolje upućena u pametne tipkovnice jer su na njima i zapisali svoje prve riječi.
A zašto pišu manje od starijih skupina? Platforme kojima se najviše služe, poput TikToka i Snapchata, primarno su vizualne. Milenijalcima su pak draže platforme poput Twittera i Facebooka, gdje je tekst barem podjednako važan kao i slika.
Učenje daktilografije ne pomaže u pisanju poruka
Tradicionalan način učenja tipkanja razvija vrlo specifično mišićno pamćenje. Na tipkovnici stolnog računala tipke su lako dostupne. Na pametnom telefonu pristup znakovima zahtijeva promjenu formata i ekrana, što usporava pisanje, ako niste naviknuti na takav načina rada ili vam je jednostavno urođen, kao djeci.
S palčevima se brže piše
Takozvani swiping, tipkanje gestama, povlačenjem prsta po zaslonu također povećava brzinu no zasad nema istraživanja piše li se tako brže nego mahnitim korištenjem palčeva. Za brzo pisanje bolje je koristiti automatsko ispravljanje od prediktivnog slanja tekstualnih poruka u kojem pisac teksta pažnju mora usmjeravati na popis predviđenih riječi, provjeravati sadrži li uopće taj popis željenu riječ i potom je odabrati. A tako se gube dragocjene sekunde.
A da nabavimo bolje tipkovnice?
Svakako, ali ljudi iz nekog razloga i dalje ostaju vjerni QWERTY tipkovnicama, mada postoje daleko učinkovitije mogućnosti. Alternativni rasporedi tipkovnice optimiziraju položaj znakova tako da se češće korištene tipke nalaze bliže palcima ili povećavaju broj slova kojima možete pristupiti stavljajući tipkovnicu na stražnju stranu uređaja. No, mada volimo brzinu i efikasnost, ostajemo vjerni QWERTY tipkovnicama jer se na njih odavno naviknuli, piše Technology Review.