Telegram je bez dvojbe oduvijek bio jedna od najpopularnijih društvenih aplikacija u Ukrajini i Rusiji, a ratni sukob to nije promijenio. Riječ je o besplatnoj aplikaciji koja radi u oblaku i dozvoljava slanje i primanje poruka, poziva, fotografija, videa, zvuka i drugih datoteka.

Platformu je 2013. postavio poduzetnik Pavel Durov, čovjek koji ne gaji pretjeranu simpatiju prema ruskim državnim institucijama. Danas ona pomaže mnogima snaći se u medijima koji su se spojili s propagandom te je čak postala glavnim mjestom na kojem se može kontaktirati s ukrajinskim predsjednikom.

Popularna je zahvaljujući nekolicini značajki koje ju čine idealnim rješenjem za područja zahvaćena ratom: podržava javne i privatne skupine do 200.000 korisnika, kao i posebne kanale.

Privatnost je zajamčena

Organizacije pomoću ovih grupa i kanala mogu doseći stotine tisuća ljudi, bilo porukama, bilo zvukom i videom, uz diskreciju koju nudi enkripcija. Potrebno je, doduše, naglasiti da premda su privatne i javne diskusije po osnovnim postavkama enkriptirane, ta enkripcija nije kao ona na WhatsAppu - na oba kraja. Ona funkcionira na relaciji klijenta i servera.

Podaci su u enkriptiranom obliku pohranjeni u oblaku te se distribuiraju putem nekoliko podatkovnih centara diljem svijeta.

Glasnogovornik Telegrama Remi Vaugn naglašava da ovakva struktura osigurava da niti jedna vlada ili blok zemalja ne može ugroziti korisničku privatnost i slobodu izražavanja. Kako bi se pristupilo tim podacima, potreban je sudski nalog nekoliko jurisdikcija koji će Telegram prisiliti da te podatke preda. 'Kompanija (Telegram), tim rečeno, do danas nije predala niti jedan bajt korisničkih podataka'.

Telegram također ima drugi sloj zaštite, tajni razgovor, koji komunikaciju između dvije osobe enkriptira s kraja na kraj. Ti se podaci ne pohranjuju nigdje osim na uređajima, što znači da do njih ne može doći ni sam Telegram. Korisnici također mogu slati poruke koje se brišu same od sebe, što znači da nakon određenog vremena sva komunikacija zauvijek nestane.

Durov smatra da je Telegram bolji od WhatsAppa zbog anonimnog prosljeđivanja. Nakon što ga aktivirate sve poruke koje je korisnik proslijedio više se ne mogu povezati s njime. Aplikacija ima samo korisničko ime, no i ono se može mijenjati ili brisati. Također, premda korisnici moraju imati telefonski broj da bi imali i račun na Telegramu, taj broj ne mora ostati povezan s računom.

Politiziranje Telegrama je neizbježno

Telegram je s godinama dobio status alata za prosvjede tijekom razdoblja konflikta i ugnjetavanja. Naprimjer, u 2020. koristili su ga protivnici bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka, kojeg podržava Rusija, s ciljem organiziranja masovnih prosvjeda u kojima je sudjelovalo oko 100.000 ljudi. Slična se situacija događa i u ratom zahvaćenoj Ukrajini. Predsjednik Zelenski otvoreno koristi Telegram da bi motivirao narod za otpor invaziji.

Velik broj Rusa nakon pritiska Kremlja na javne medije također je počeo koristiti aplikaciju za nezavisno informiranje. Ruski novinar Ilija Varlamov koristio je Telegram kako bi uživo prenosio invaziju te je od početka rata sakupio 1,3 milijuna pratitelja. Prema analizi Timea, broj ruskih pretplatnika na Telegramu od 24. veljače porastao je za 48 posto. Pretpostavlja se da većina tih ljudi traži nezavisne vijesti - zapadni izvori koji su se priključili Telegramu uključuju Guardian, Wall Street Journal i Washington Post.

Telegram je također postao vrlo važan resurs za ukrajinsku vojsku, s obzirom na to da zaobilazi ruske obavještajne mjere. Ruske operacije usmjerene prema ukrajinskim telekomunikacijskim mrežama očekivano su bile vrlo intenzivne.

Dvosjekli mač

Kao što je to obično slučaj s moćnim tehnologijama, privatnost koju nudi Telegram također se može zlorabiti. Ruska vlada koristi kanale na Telegramu za objave državnih medija poput Sputnika i RT newsa te ohrabruje korisnike da prate medije koji podržavaju Kremlj. Ruski botovi u međuvremenu šire dezinformacije te se predstavljaju kao 'ratni korespondenti' koji podržavaju naraciju državnog vrha.

Telegram je, tim rečeno, već jako dugo profiliran zbog pogrešnih razloga, a enkripcija na oba kraja omogućila je porast ilegalnih aktivnosti - u 2021. godini zabilježeno je 820.000 novih skupina povezanih s kibernetičkim kriminalom i hakiranjem u odnosu na 172.035 otkrivenih u 2020. Telegram pruža kriminalcima i hakerima iste mogućnosti kao i Darknet, VPN i proxy serveri - svi ti alati otežavaju praćenje kibernetičkih kriminalaca te sprječavaju sakupljanje informacija.

Primjerice, privatni kanal combolist, na kojem hakeri prodaju velike količine ukradenih podataka, u trenutku ukidanja imao je preko 47.000 korisnika.

Sve veći pritisak

Telegram je također poznat po oštrom otporu moderaciji, dijelom i zbog Durova i njegova, pretpostavlja The Next Web, libertarijanskog pristupa tehnologiji. Platforma je također napravljena na način da ju se praktički ne može moderirati, što znači da nema nikakve informacije o ilegalnoj aktivnosti sve dok ih ne obavijeste o tome.

Uz enkripciju na oba kraja vrlo je teško znati koliko je načinjeno štete - Telegram može ograničeno intervenirati samo u ograničenom broju slučajeva, no izgleda da je situacija polako počela eskalirati. Brazil je zabranio njegovo korištenje kako bi spriječio širenje lažnih vijesti te je povučen tek nakon što je Durov poduzeo mjere da bi pogodovao sudskim zahtjevima - izbrisao je objave brazilskog predsjednika i jedan korisnički račun te obećao da će više obraćati pažnju na ostale. Njemačka je također prijetila da će ugasiti Telegram kako bi spriječila 'mržnju i poticanje' desničarskih skupina i teoretičara zavjere o covidu. Rezultat je bio 60 izbrisanih računa.

Telegram se sve češće nalazi u poziciji da mora snositi odgovornost za sadržaj koji se izmjenjuje na njemu, a u isto vrijeme ostaje jedan od rijetkih načina na koje Ukrajinci uspijevaju pružati otpor.