Od početka pandemije koronavirusa, uzročnika bolesti COVID-19, velik broj ljudi počeo je opsesivno listati stranice s vijestima i društvene mreže u potrazi za informacijama, fokusirajući se pritom na one uznemirujuće i općenito negativne.

Ta je pojava nazvana doomscrolling ili doomsurfing. Riječ je o ponašanju koje može prerasti u opsesivno-kompulzivno i imati negativne posljedice po mentalno zdravlje poticanjem negativnih misli i osjećaja bespomoćnosti.

Srećom, više je načina na koje možete izaći iz tog negativnog začaranog kruga.

Uzroci doomscrollinga

Izdvojit ćemo nekoliko čimbenika koji mogu dovesti do doomscrollinga:

• učinak negativnosti - sklonost davanju prednosti negativnim informacijama pri odabiru, učenju i korištenju informacija općenito
• neizvjesnost - teme i situacije o kojima se ne zna puno ili ne postoji jasan konsenzus o njima potaknut će razvoj doomscrollinga
• tjeskoba - neki će ljudi koristiti doomscrolling za upravljanje svojom tjeskobom, no time je mogu potaknuti
• strah od propuštanja (Fear of Missing Out, FOMO) - doomscrolling može biti povezan s ovim strahom, odnosno vjerovanjem da ćete propustiti nešto doista važno ako ne skrolate stalno po vijestima
• manjak samokontrole - ako se ne možete obuzdati pri korištenju društvenih mreža, doomscrolling bi vas lako mogao uzeti pod svoje.

Zašto doomscrolling nije dobar za vas?

Istraživanja su pokazala da doomscrolling može potaknuti osjećaje neizvjesnosti, strahovanja i uznemirenosti. Tako vam može pokvariti raspoloženje i osjećaj dobrobiti općenito, naročito ako se razvije u naviku.

Moguće posljedice uključuju probleme sa spavanjem i koncentracijom, remećenje uživanja u provođenju vremena s obitelji i prijateljima... U ozbiljnijim slučajevima može dovesti do visokog tlaka te moždanog i srčanog udara.

Pet načina na koje zaustaviti doomscrolling

Evo nekoliko načina na koje prestati doomscrollati.

1) Ograničite vrijeme za društvene medije

Lako je izgubiti pojam o vremenu dok listate vijesti i društvene medije. To možete spriječiti tako što ćete unaprijed odrediti koliko ćete vremena utrošiti na te aktivnosti i pridržavati se toga.

2) Preuzmite aplikacije koje će vam pomoći

Postoje aplikacije koje mogu biti korisne u već spomenutom ograničavanju vremena.

Recimo, Social Fever prati vaše korištenje interneta i omogućava postavljanje dnevnih limita, a i upozorit će vas kad pretjerate. StayFree možete koristiti i na osobnim računalima, ne samo pametnim telefonima, kako biste blokirali pojedine aplikacije i web odredišta koji prekomjerno troše vaše vrijeme.

3) Nađite hobi

Ljudi se često okrenu vijestima da bi suzbili dosadu. Umjesto čitanja, pokušajte se baviti nečim što vas opušta i povezuje s drugim ljudima. Recimo, kuhanjem, čitanjem, izletima u prirodu, slikanjem...

4) Vježbajte

Teško je doomscrollati dok trčite, radite trbušnjake ili dižete utege. Vježbanjem ćete također podići razinu hormona sreće (endorfina) i smanjiti one koji su povezani sa stresom (kortizol i adrenalin). A i osjećat ćete se bolje. Stručnjaci kažu da već oko 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno može polučiti dobre rezultate.

5) Potražite i pozitivnije članke

Ne morate čitati samo loše vijesti. U svijetu se događa puno toga što je ohrabrujuće, nadahnjujuće i općenito pozitivno. Ubacite i takve vijesti u svoj dnevni miks.

Što mediji i društvene mreže mogu poduzeti?

Na doomscrolling se često gleda kao na nešto za što pojedinci trebaju biti odgovorni. Ali može biti posljedica i svjesno odabranog poslovnog modela izdavača i društvenih medija koji koriste algoritme kako bi vam poslužili vijesti slične onima za koje ste već pokazali zanimanje.

To bi trebalo biti predmetom nadzora regulatornih tijela, a korisnici bi trebali moći odlučiti da ne žele biti metom profiliranja i personalizacije, piše Business Insider.