Gejming industrija je prošla kroz velike promjene od njezine pojave u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Danas gledamo separaciju gejming usluga na istoj platformi, industrijalizaciju koja sve više obraća pažnju na zaradu, a sve manje na užitak i zadovoljstvo krajnjeg korisnika, te konačno usluge koje mediji guraju u prvi plan samo zato što ih najavljuju velike kompanije. Kako god okrenuli i koliko god se staroj školi gejmera to ne sviđalo, budućnost određuju korporacije i sve je izglednije da ćemo za deset godina igrati igre na puno drukčiji način. Ovo su trendovi kojima trenutno stremi rapidno razvijajuća industrija videoigara.

Cloud Gaming

Gejming u oblaku iliti Cloud Gaming iza sebe ima vrlo plemenitu ideologiju - mogućnost igranja igara bez nužnog kupovanja zahtjevnog i nerijetko skupog hardvera. Sve što trebate, barem u teoriji, jako je dobra internetska veza, kontroler i televizor s instaliranim softverom. U prošlih nekoliko godina mogli smo svjedočiti usponu i padu brojnih pokušaja realizacije ovog plana, no čini se da tehnološki lideri ne planiraju odustati. Glavni razlog zbog kojeg Cloud Gaming ne funkcionira to je što za njega treba sumanuto brza internetska veza.

Većina igara je iznimno brze prirode, što znači da vrijeme reakcije igrača i odaziv lika na ekranu trebaju biti savršeno sinkronizirani. Trenutna ponuda brzog interneta, unatoč velikom napretku i čudima moderne komunikacije, nije dostupna svima, što znači da za korištenje ovog servisa koji se plaća na mjesečnoj bazi trebate imati jako brz internet. Ako u idućih deset godina doživimo besprijekornu internetsku vezu na globalnoj razini, ova grana industrije mogla bi procvjetati, no bar zasad je iznimno ograničena.

Kakav god generalni stav gejmera bio, tržišni insajderi prognoziraju joj vrlo unosnu budućnost. Globalno tržište za streamanje videoigara porast će za 26 posto do 2026., što otprilike znači da će od 800 milijuna godišnje zarađivati 6,9 milijardi godišnje.

Digitalna revolucija

Sjećate li se vremena u kojima smo sve videoigre kupovali na CD-ima i DVD-ima? Današnji koncept tvrde kopije igre uglavnom seže u domenu kolekcionarstva, a kako stvari stoje - sve više ćemo vremena provoditi kupujući softver preko digitalne distribucije nego u dućanima koji nude kutije s optičkim medijima ili, ironično, kodovima, kojima se omogućava download putem online servisa.

Odnos kupljenih fizičkih i digitalnih kopija igara mijenja se od kraja prošlog desetljeća. U 2009. 80 posto igara bilo je kupljeno na optičkom mediju u dućanu, dok je u 2018. taj broj pao na 17 posto. Digitalna distribucija odgovara gejmerima zato što mogu kupovati naslove bez odlaska u dućan, dok korporacijama poput Electronic Artsa i Ubisofta paše zbog smanjenja troškova dostave i naknada koje plaćaju velikim dućanima.

Nov način prodaje

Videoigre su nekad davno bile prodavane kao cjelina, a danas sve radi preko mikrotransakcija i pretplate - modela koji najviše odgovaraju proizvođačima i velikim kompanijama. Govorimo o mikrotransakcijama poput FIFA-inih u vidu paketića karata ili mjesečne pretplate za gejming servise koji pored mogućnosti igranja online nude pokoju 'besplatnu' igru.

Upravo zbog takvih mikrotransakcija videoigre generiraju puno više novca nego kada bi ih kupac kupio s police, što znači da je takav oblik produkcije i distribucije zanimljiviji kompanijama koje u prvom planu gledaju na čistu zaradu. Primjera radi, EA je zaradio 714 milijuna dolara preko svojih usluga uživo tijekom prošlog kvartala. Te usluge čine 58 posto njihove ukupne prodaje.

Novi načini igranja

Prošlih desetak godina svjedočimo porastu popularnosti mobilnih igara te porastu brzine mobilnog interneta. Mobilne naslove svakog dana igra 2,3 milijarde ljudi - više od 30 posto svjetske populacije. Ovo će privući nove kompanije u sektor gejming industrije - Amazon razvija svoju uslugu za streamanje igara, dok Google ulazi u igru sa Stadijom.

Regulacija

Videoigre koje budu distribuirali veliki igrači poput Googlea, Facebooka, Amazona i Applea imat će svoje zasebne ekosustave koji će imati posebna pravila za odnos s korisničkim podacima, privatnosti, antikompetitivnosti i tako dalje. Zakonodavci već raspravljaju o suzbijanju ozloglašenih lootboxova - nasumičnih nagrada koje se kupuje pravim novcem te koje jako podsjećaju na kockanje zato što igrači troše novac u nadi da će dobiti nešto dobro, što naravno nije uvijek slučaj.