Jednako kao brojem poruka koje obrade, tako nije mudro zamarati se brojem zaposlenika jer on također eksponencijalno raste: prije samo nekoliko mjeseci iznosio je oko 1750, a danas je već preko dvije tisuće u 66 ureda otvorenih na svih šest kontinenata. Gdje god ti prst zaustavi globus, budi siguran da će naći kakvog infobipovca - od Indije i Indonezije, preko Afrike i dakako Europe, do SAD-a. Fascinantan razvoj događaja za firmicu osnovanu prije samo trinaest godina u malenom istarskom Vodnjanu. U garaži.

Ovog tjedna dogurali su napokon i do Splita, u kojem su otvorili 66. ured i zaposlili osamnaest mladih inženjera - dio s fakulteta poput FESB-a i PMF-a, ali dio su 'ukrali' velikim IT i telekomunikacijskim tvrtkama. Ovdje je Infobip otvorio svoj novi R&D centar, dakle samostalnu jedinicu posvećenu istraživanju i razvoju, što je većini mladih inženjera najuzbudljiviji mogući angažman. Četvrti takav centar u Hrvatskoj i ukupno osmi na svijetu, kažu, ima baš velik potencijal za još brži i drastičniji rast čak i od vrlo dinamičnog kompanijskog prosjeka, pa ne treba čuditi to ako nam se u ovo doba iduće godine brojka od osamnaest zaposlenih bude doimala smiješnom.

Prihod od 435 milijuna eura

'Da, što se tiče Splita, ovo je tek početak', potvrđuje za tportal Izabel Jelenić, suosnivač Infobipa i njegov današnji tehnički direktor. Otvaranje ureda u Splitu iskoristili smo da malo proćaskamo s njim o kompaniji i njenim planovima, ali i pogledu na biznis. Nije mala stvar proći put od poslovanja u garaži i ponuda za plaćanje računa doslovno u vrećama šećera, pa do godišnjeg prihoda od 435 milijuna eura i postojanog rasta od nevjerojatnih trideset posto.

'Kolega Silvio Kutić s grupom prijatelja početkom dvijetisućitih osmislio je projekt Virtualne općine, što je bila neka vrsta preteče današnjih društvenih mreža, ali on je propao. Pridružio sam se 2003. godine i zajedno smo počeli s različitim projektima - neki su bili malo uspješni, neki još manje, a neki nikako. Generalno smo spoznali da ljudi vole komunicirati SMS porukama, pokrenuli firmu 2006. godine i u prvih nekoliko godina fokusirali se isključivo na SMS, da bismo kasnije dodavali druge kanale digitalne komunikacije', objašnjava Jelenić.

'Sada smo već u četvrtoj fazi: gradimo sustav za konverzaciju u kojemu, recimo, ne samo da će banka svom klijentu moći slati poruke, već će i klijent moći kontaktirati s bankom zbog upita i poteškoća, a banke će imati softver koji omogućava integraciju s njihovim internim sustavima. Slijedi nadogradnja umjetnom inteligencijom, što omogućava automatizaciju i donosi velike uštede', dodaje tportalov sugovornik.

Što nude zaposlenicima

Tehnički aspekt njihova posla, priznajemo, nije nam ni blizak ni osobito razumljiv, pa ćemo ga ovom prilikom naprosto preskočiti: dok obični smrtnik spozna o čemu se tu uopće radi, inženjeri su ionako otišli nekoliko koraka dalje. No filozofija poslovanja nešto je sasvim drugo, pa smo priupitali Jelenića nekoliko baš laičkih pitanja - recimo, zašto bi mladi ili već formirani inženjer uopće izabrao rad u Infobipu i zašto za tom tvrtkom trenutno vlada zaista velika pomama.

'Znate zašto? Zato što će se, recimo, u ovom centru u Splitu stvarati proizvodi koji mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju. Dvije su velike prednosti koje imamo: s jedne strane imamo izravne ugovore s oko 700 telekomunikacijskih kompanija i u tom segmentu možemo pružiti najveću kvalitetu usluge naprosto zato što je sve pod našom kontrolom. S druge strane imamo razgranatu mrežu ureda diljem svijeta i direktne odnose s mnogim lokalnim biznisima ili bankama, a njima je važno imati suradnju s tvrtkom koja ima jako dobre reference te pored toga na terenu ima domaćeg čovjeka koji govori njihov jezik', objašnjava nam Jelenić.

'A plaća?' pitamo ga zdravorazumski, skoro ga zbunivši jer se nekako učinilo da se primanjima svojih zaposlenika ne zamara baš previše.

'Naravno da imamo informacije o stanju na tržištu i držimo se negdje iznad prosjeka, a uvijek se trudimo biti malo iznad potražnje. Ali plaća nije jedini parametar, dapače to nam dođe nešto kao higijena. Čovjek mora biti zadovoljan tako da uopće ne razmišlja o svojim primanjima jer su projekti i izazovi ono što čini razliku i što zadržava ljude u tvrtki, barem po meni', iskren je Jelenić.

U jednoj rečenici objasnio je i kako je došlo do suradnje sa svjetskim gigantima poput Facebooka, Ubera, WhatsAppa ili Vibera:

'Postoji jako puno tvrtki koje su u stanju riješiti nekakav tehnički problem na razini jedne države, a jako malo onih koje to mogu napraviti za cijeli svijet.'

Kao što je kontaktni centar u cloudu, u oblaku, što Infobip također razvija i što je Financial Times ovog ljeta označio kao potencijalno najprofitabilniju opciju ulaganja u telekomunikacije. Na tom tržištu najveći igrači su američki Twilio i naš hrvatski div iz malog Vodnjana.

A što je s IPO-om?

U poslovnom svijetu sve se glasnije raspravlja o najavljenom IPO-u, odnosno javnoj ponudi za upis dionica, koju bi Infobip po svemu sudeći trebao obaviti preko burze u New Yorku. Sugovornik tportala o tome je tradicionalno oprezan, kao i svi ozbiljni poslovni ljudi u tako osjetljivom trenutku za kompaniju.

'IPO je u procesu i voljeli bismo da se dogodi, no čeka nas još puno posla i puno je faktora koji ne ovise o nama', iskren je Jelenić. Za kraj, pitamo ga pitanje omiljeno hrvatskim poduzetnicima - i onim uspješnima i onima koji za svoje neuspjehe traže bilo kakve izlike. Kakva je, dakle, poslovna klima u Hrvatskoj?

'Postoje zemlje koje imaju strategiju razvoja zasnovanu na IT-u i ondje vas zaista vuku za rukav, pozivaju da dođete i obećavaju različite pogodnosti. Ovdje nam je najveći izazov privući i zadržati kvalitetne inženjere, pa bi vjerojatno bilo korisno da se IT prepozna kao industrija i da se barem djelomično izađe ususret i pomogne - ne radi nas kao tvrtke, jer kao svoju prednost koristimo rad na projektima svjetske razine, nego radi cijelog IT ekosustava. Potrebna su mala ulaganja koja mogu jako puno donijeti'.