Testirajući prijenos podataka između dva računala u sklopu projekta umrežavanja računala za istraživačku agenciju američke vlade ARPA, znanstvenici su 2. rujna 1969. udarili temelje internetu
Nakon ogromnog iznenađenja koje su svijetu priuštili Sovjeti lansiranjem prvog umjetnog satelita Sputnik, američka vlada je oformila istraživačku agenciju ARPA (Advanced Research Project Agency). Dosta godina kasnije agencija je htjela spojiti svoja računala kao što je to učinila s radarskim stanicama desetljeće ranije i započela eksperimentiranje koje je završilo uspješnim spajanjem dvaju računalnih čvorova, onih na sveučilištima UCLA i Stanford u Kaliforniji, što se zbilo 29. listopada 1969. Tada je udaren temelj ARPANETA iz kojeg će se mnogo kasnije roditi današnji internet.
Veći dio njegova postojanja internet je bio nepoznat, ali i nezanimljiv općoj javnosti. Tek je izumom e-maila i world wide weba mreža bez koje danas ne možemo zamisliti nas život postala zanimljiva široj javnosti. Koji god od ovih događaja uzeli za rođenje interneta, jasno je da će ove godine biti 40. godišnjica njegova postojanja.
Profesor Jonathan Zittrain je na Harvardu osnovao katedru za proučavanje interneta i društva te se tamo došlo do zaključka da je internet u svojoj 40. godini doživio krizu srednjih godina. Uzroci te krize koja ga koči da se razvija efikasno i brzo kao dosad su ometanje njegove otvorene strukture i narušavanje efikasnosti protoka informacija.
ARPANET predstavnici američke vlade u početku nisu razumjeli i ignorirali su ga u istoj mjeri kao i opća javnost koja za njega nije ni znala. To je omogućilo znanstvenicima da postave principe njegova djelovanja idealistički, baš kao što to i danas manje-više funkcionira. Međutim, mnoge vlade su počele ometati pristup određenim informacijama, uslugama i lokacijama. Druge vlade nadgledaju korisnike i bilježe kakvim se aktivnostima na internetu bave, a sada su i privatne tvrtke počele ograničavati pristup određenim sadržajima – ogledni primjer je Apple koji na popularnom iPhoneu diktira što se može, a što ne može pogledati i otvoriti.
Internet svoj uspjeh bazira upravo na svojoj otvorenosti i jednakosti za sve korisnike. Uklonimo li mu te osobine, njegova svijetla budućnost postaje upitna.
Osim regulacije, internetu ne pomažu i sigurnosni problemi poput virusa, crva i spam pošte koji su izazvali reakciju u vidu firewalla, koji također blokiraju pristup i narušavaju otvorenost mreže svih mreža.
Profesor Zittrain se nada da će internet i njegovi korisnici uspjeti nadići ove probleme i riješiti tu krizu srednjih godina jer bismo mogli propustiti mnoge lijepe stvari koje bi nam internet mogao tek pokazati u budućnosti.
