Inženjeri su u srijedu uložili očajničke napore da pokrenu njezine sustave.

'Timovi ESA-e surađuju s inženjerima u Rusiji kako bi odlučili koji je način najbolji da se komunikacija s letjelicom održi', objavila je agencija.

Glasnogovornik Europskog centra za svemirske operacije (ESOC) u Darmstadtu u Njemačkoj rekao je da su stručnjaci sondi poslali upute da uključi svoj odašiljač, nakon čega je ona poslala svoje telemetrijske podatke.

'Međutim, još uvijek nemamo sve pojedinosti i nismo sasvim sigurni što smo primili. Ovo je prvi znak da je živa', rekao je glasnogovornik ESA-e istaknuvši da se letjelica nalazi na vrlo niskoj i nepovoljnoj orbiti koju je teško precizno odrediti.

Najambiciozniji svemirski pothvat

Misija vrijedna 165 milijuna dolara jedna je od najambicioznijih u povijesti istraživanja Marsa i najveća je planetarna misija koju je Rusija do danas izgradila. Dizajnirana je tako da otputuje do Marsova mjeseca Fobosa, prikupi njegove uzorke i vrati ih na Zemlju do 2014. godine. Trebala je biti prva misija koja će uzorke s nekog planeta vratiti na matični. Međutim, kontrola leta izgubila je radijski kontakt sa sondom već nekoliko sati nakon lansiranja 8. studenog, tako da inženjeri nisu imali pojma gdje se nalazi. Ruska svemirska agencija u utorak je objavila da su izgledi da se spasi sonda teška 13,5 tona prilično mali. Svih 16 misija na Mars koje je Rusija lansirala od 60-ih do danas doživjelo je neuspjeh.

Misija je bez problema lansirana iz kozmodroma u Baikonuru, međutim, nije uspjela napustiti Zemljinu orbitu kako je bilo planirano. Njezini motori nisu se uključili po drugi put kako bi je pokrenuli dalje prema Marsu. Prije nego što je kontakt izgubljen, ruski su inženjeri sondi poslali upute da otvori svoje solarne ploče. 'U početku smo mislili da će letjelica prestati raditi nakon što joj se potroše baterije', rekao je jedan dužnosnik ESA-e i dodao: 'Međutim, solarne ploče su u utorak odigrale ključnu ulogu i omogućile kontakt s Perthom.'

Signal letjelice primljen je u ispostavi ESA-e u Perthu u Australiji. Taj je centar jedini put komunikacije s letjelicom jer je jedina postaja u kojoj je na Zemlji dan kada ga sonda nadlijeće. Izloženost Sunčevim zrakama napaja letjelicu strujom i omogućuje kratku komunikaciju sa Zemljom. No Fobos-Grunt gubi napajanje kada nadlijeće postaje koje se nalaze u drugim dijelovima Zemlje u kojima je u to vrijeme noć.

Sonda, među ostalim, nosi i kineski satelit Yinghuo-1 koji je trebao ući u orbitu oko Marsa.

Fobos se kreće oko Marsa na udaljenosti od oko 10.000 km. Znanstvenici vjeruju da je on mjesec najbliži matičnom planetu u cijelom Sunčevom sustavu te da krije mnoge tajne o porijeklu našeg crvenog susjeda. Naime, pretpostavlja se da su udari asteroida i meteorita u Mars u davnoj prošlosti mogli izbaciti dio njegova materijala dovoljno daleko u svemir da padnu na Fobos. Tako bi sonda na njemu mogla istovremeno prikupiti i uzorke mjeseca i matičnog planeta.