Lansiranje je prvo zapelo zbog covida i nakon toga zbog rata u Ukrajini. Srećom, naziru se šanse da bi rover ipak mogao (barem pokušati) doći do Marsa u 2030. godini
Britanski rover Rosalind Franklin, koji je zbog rata u Ukrajini godinama bio zaglavljen na Zemlji, napokon bi mogao krenuti prema Marsu jer je Britanska svemirska agencija (UK Space Agency) konačno osigurala sredstva za njegovu misiju. Odluka o financiranju dolazi poslije višegodišnjih odgađanja i prekida suradnje s Ruskom svemirskom agencijom (Roscosmos), a koja je trebala osigurati sustav za slijetanje na Crveni planet.
Rover, ključni dio Europske svemirske agencije (ESA) u sklopu programa ExoMars, prvotno je trebao sletjeti na Mars još 2023. godine. No nakon ruske invazije na Ukrajinu ESA je prekinula suradnju s Roscosmosom, ostavljajući rover bez ključne komponente za sigurno spuštanje. Sada je Airbus UK dobio ugovor vrijedan 150 milijuna funti za razvoj novog sustava za slijetanje, čime je misija vraćena na pravi put.
vezane vijesti
Povijest odgađanja i tehnički izazovi
Misija ExoMars započela je s ambicioznim planovima još 2018. godine, ali su se problemi nizali jedan za drugim. Prvo je NASA napustila suradnju zbog nedostatka sredstava, što je dovelo do financijskih rupa koje su morale popuniti europske zemlje. Zatim su restrikcije zbog covida usporile završetak letjelice, a potom je ruska agresija na Ukrajinu 2022. godine zapečatila sudbinu originalnog plana, ostavljajući rover prizemljenim u Velikoj Britaniji.
Airbus UK, koji ga je već izgradio u svom postrojenju u Hertfordshireu, sada ima i zadatak izrade cijelog sustava za slijetanje. No izazov je ogroman. Nitko u Ujedinjenom Kraljevstvu dosad nije razvio sustav za spuštanje letjelice na drugi planet. Osim toga, povijest slijetanja na Mars nije obećavajuća: 60 posto misija završava neuspjehom, većinom tijekom same faze spuštanja.
Europa već ima loše iskustvo - misija Schiaparelli iz 2016. godine, koja je trebala testirati sustav za slijetanje rovera, srušila se na površinu Marsa. Britanska misija Beagle 2, mali robot veličine poklopca kante za smeće, također nije uspjela 2003. godine.
'Jasno je da je ovo velik izazov, ali radimo na svakom tehničkom detalju da bismo osigurali uspjeh', kaže Caroline Rodier, voditeljica lendera ExoMars u Airbusu.
Potraga za životom na Marsu
Cilj rovera Rosalind Franklin je pronaći povijesne ili čak postojeće oblike života na Marsu. Ime je dobio po britanskoj znanstvenici koja je pomogla u otkrivanju strukture DNK, a nosi sofisticiran laboratorij sposoban analizirati stijene i tla u potrazi za kemijskim tragovima života.
NASA-ini roveri također su istraživali površinu Marsa, a Rosalind Franklin ima prednost zahvaljujući bušilici koja može prodrijeti do dva metra ispod tla, gdje su molekule zaštićene od razorne svemirske radijacije. To povećava šanse za pronalazak organskih tragova koji bi mogli ukazivati na postojanje drevnog ili čak sadašnjeg mikrobiološkog života.
Chris Draper, voditelj programa za istraživanje Marsa u Airbusu, optimističan je zato što se sve komponente sada razvijaju pod jednim krovom. 'Prije smo morali ovisiti o drugima za spuštanje rovera, a sada imamo kontrolu nad cijelim procesom', rekao je.
Iako je ESA ostala bez američke podrške, NASA se sada vratila u projekt i osigurat će raketu koja će odvesti rover do Marsa. Lansiranje je zakazano za 2028. godinu, a ako sve prođe po planu, Rosalind Franklin počet će istraživati površinu Marsa i bušiti ispod njegove površine do kraja 2030. godine, izvještava Sky News.
