Znanstvenici su otkrili najduže organske molekule pronađene na Marsu, četvrtom planetu od Sunca i jednom od najintrigantnijih mjesta u potrazi za životom izvan Zemlje.

Mars danas djeluje neprijateljski, s ekstremnim temperaturnim promjenama, tankom atmosferom i, čini se, gotovo potpunim nedostatkom tekuće vode na površini. No, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, velike organske molekule pronađene na njemu stare su oko 3,7 milijardi godina, što ih čini suvremenicima prvih poznatih znakova života na Zemlji. To otkriće otvara pitanje je li na drevnom Marsu postojala biološka aktivnost.

Najveće molekule dosad

Molekule koje su znanstvenici identificirali sadrže do 12 uzastopnih ugljikovih atoma. Ove duge ugljikove lance otkrio je NASA-in rover Curiosity, a on istražuje Mars od 2012. godine. Prema istraživačima, molekule su ostale sačuvane milijarde godina, nedirnute geološkom aktivnošću, vlagom ili toplinom.

'Ugljik je ključan element za život i temelj za stvaranje složenih organskih spojeva poput DNA i RNA', navodi se u priopćenju Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS). 'Dugi ugljikovi lanci pronađeni na Marsu mogli bi imati karakteristike slične masnim kiselinama koje na Zemlji nastaju biološkom aktivnošću.'

Važno je naglasiti da ovo nije dokaz prošlog ili sadašnjeg života na Marsu, ali potvrđuje da su na tom planetu nekad davno postojali kemijski gradivni blokovi potrebni za život. Daniel Glavin, znanstvenik iz NASA-inog centra Goddard i koautor studije, ističe da se izvor tih organskih molekula još ne može utvrditi sa sigurnošću. 'Ove organske molekule mogle su nastati kao rezultat geološkog procesa poput hidrotermalne aktivnosti. Također su mogle doći putem meteorita ili su možda organski ostaci drevne marsovske biologije.'

Put do otkrića

Ako bi se dokazalo da su ove molekule biološkog podrijetla, to bi bio jedan od najvažnijih dokaza da je Mars nekada bio nastanjen. Istraživači su koristili laboratorij Sample Analysis at Mars (SAM), a on se nalazi unutar rovera Curiosity te sadrži plinski kromatograf i maseni spektrometar, što omogućuje analizu i identifikaciju organskih spojeva u uzorcima tla.

Curiosity je već ranije pronalazio organske tvari u drevnim marsovskim sedimentima, ali ovo istraživanje donosi dosad najduže otkrivene ugljikove lance. I dalje aktivno istražuje Mars, ali nasljednici njegove misije već su u planu. ESA-ina misija ExoMars, čije je lansiranje planirano za 2028. godinu, trebala bi detaljnije istražiti sastav njegove površine, a NASA-ina i ESA-ina misija Mars Sample Return nastojat će donijeti uzorke s Marsa na Zemlju, gdje će ih znanstvenici moći analizirati sofisticiranijim instrumentima.

Glavin ističe da ovo otkriće potvrđuje da je NASA-ina strategija istraživanja drevnih marsovskih sedimenata ispravna te da postoji realna mogućnost pronalaska dodatnih tragova potencijalnog drevnog života. 'Pitanje svih pitanja glasi - je li Mars ikada imao kemijske procese potrebne za prijelaz s osnovnih organskih spojeva na složenije strukture poput proteina i nukleinskih kiselina', kaže Glavin.

Dokazi o potencijalnom životu i oprezan optimizam

Znanstvenici već dugo znaju da je Mars nekada imao tekuću vodu – golema jezera i rijeke davno su prekrivali planet, a misije poput Curiosityja i Perseverancea istražuju upravo ta drevna, sada isušena korita u potrazi za znakovima drevnog života. Iako postoje naznake da bi tekuća voda mogla postojati ispod njegove površine, ta otkrića i dalje zahtijevaju dodatne dokaze.

Istraživači koji su sudjelovali u ovom otkriću rade i na razvoju instrumenta za misiju Dragonfly, NASA-in kvadkopter koji će istraživati Saturnov mjesec Titan početkom 2030-ih. On je bogat organskim spojevima i ima tekuće metanske oceane, što ga čini jednim od najperspektivnijih mjesta za potragu za izvanzemaljskim životom u Sunčevu sustavu, piše Gizmodo.