Sve su učestalija pitanja o kriptovalutama, od kojih je najpoznatija i najraširenija Bitcoin. Čini li se uopće ideja o investiranju racionalnom i hoće li vrijednost bitcoina rasti u nedogled?
Ono što je sasvim jasno je da bitcoin nema nužno intrinzičnu vrijednost kao recimo, zlato. Mnogi smatraju da je trgovanje bitcoinima najobičnije kockanje, no stvari su složenije od toga. Međutim, u konačnici se sve svodi na to da je riječ o investiciji kao i nekoj drugoj pa se možda i može okušati u tom - na vlastitu odgovornost, naravno.
Barem su tri različita načina da se investira u bitcoin. Moguće ih je 'rudariti' pomoću snažnog računala, moguće ih je kupiti na mjenjačnici, a u konačnici ih je moguće kupiti u udjelu u sklopu nekog fonda.
vezane vijesti
Za Jack Schofielda, autora The Guardiana, investiranje u kriptovalute je nešto nalik na kupovinu tulipana u staroj eri kada im je vrijednost poprimila istinski sulude razmjere. Društveno ludilo i potreba za kupovanjem po visokoj cijeni te naknadnom prodajom po još višoj cijeni prema Schofieldu je usporediva s bitcoinom.
Da, možete vi reći da ni novčanice nemaju intrinzičnu vrijednost, no njih podržavaju vlade koje imaju itekakvu korist od održavanja stabilnosti vrijednosti tih novčanica. Vlade za sada jednostavno boli briga što se događa s kriptovalutama.
Uradi sam
Mnogi računalni entuzijasti upustili su se u 'rudarenje' kriptovaluta. Inicijalno je ovo bilo vrlo unosno, no kako je broj ljudi koji se tim bave narastao, istovremeno je 'rudarenje' postalo manje vrijedno. Danas je potrebno ugrabiti poseban hardver te se učlaniti u kakvu grupaciju drugih korisnika koji zajedno rade istu stvar. Štoviše, 'rudarenje' za bitcoinima je daleko od besplatnog.
Računalni hardver košta, baš kao i električna struja potrebna za njegovo napajanje. Uz to je jednostavno nemoguće znati kolika će vrijednost bitcoina biti jednom kada se krene 'rudariti'.
S obzirom na to koliko je danas različitih kriptovaluta dostupno, već su potrebna web odredišta (npr. CryptoCompare) koja prate njihovu vrijednost na tržištu pa se mogu (ili barem pokušaju) uočiti nekakvi trendovi. Schofield pak napominje da je digitalna valuta Ethereum posebno zanimljiva jer ju podržava savez JP Morgana, Microsofta, Intela, Credit Suisse Group i još nekih poslovnih divova. Posebnost joj je i to što favorizira pojedince, a ne grupacije korisnika za rudarenje.
1, 2, 3 - kupovina
Izravno od kakvih online brokera ili bitcoin mjenjačnice (pa čak i nekih bankomata) moguće je kupiti bitcoine za postojeći novac. Tu vrijedi imati na umu da, baš kao i kod kupovine kakve inozemne valute, postoji trošak - koji varira između par posto pa sve do dvadesetak posto.
Kriptovaluta se po kupovini pojavi u digitalnom novčaniku (koji može biti email adresa korisnika ili posebna aplikacija za mobilne uređaje) ili u papirnatom obliku kod nekih bankomata. Papirnati oblik nije valuta sama po sebi, već ispisani kod koji se može naknadno skenirati.
Kupovina s mjenjačnice ponešto je nezgodna, posebno kada se u ponudi nađe i online novčanik. Ako korisnik nema ključeve, novac je vrlo rizičan u tom obliku. Dovoljno se sjetiti provale u Mt Gox u gubitak 850 tisuća bitcoina. Njihova današnja vrijednost bi bila dvije milijarde dolara...
Digitalni novčanici
Spomenuti digitalni novčanici se nalaze u desecima različitih izdanja. Tu su tzv. vrući novčanici (smartphone) i hladni novčanici namijenjeni pohrani (sve offline - papir, USB memorije i sl.). Ovo odgovara tekućim i štednim računima u uobičajenom svijetu.
Kad je riječ o odabiru najboljeg, We Use Coins pruža zgodan vodič za one koji se odluče upustiti u svijet kriptovaluta iz nekog razloga.
Postavljanje računa i digitalnog novčanika je jednostavno, no jednako je jednostavan i gubitak bitcoina. Dovoljno je izbrisati aplikaciju u nekim slučajevima da bi se korisnik mogao potpuno pozdraviti s novcem.
Nekolicina investitora vjeruje kako su bitcoini i druge kriptovalute tek materijal za tehnološki osviještene entuzijaste, koji eto, imaju želju teško kupovati neku valutu te ju možda još teže čuvati na sigurnom. Ovakvo razmišljanje je potaknulo rast brojnih tvrtki koje vode brigu o tome, no stvari se svode tek na dodatne troškove.
Investicijski fond Bitcoin (Bitcon Investment Trust) je svojevremeno koštao dvostruko više nego li bitcoini kojima je bio u vlasništvu, uz trgovanje u prosječnoj premiji od 39 posto.
Čini li se pametnim takvo što? Gledajući samo na brojeve - teško. S druge strane zakoni ponude i potražnje govore svoje i stvar se, barem za sada, uredno kreće naprijed. Gdje će stati, gotovo je nemoguće projicirati. Neki gledaju optimistično prema kriptovalutama i smrti tradicionalnih valuta, iako bi se moglo čekati još dugo vremena do toga...
