Dr. Goran Georgievski koji trenutno radi na Brandenburškom tehnološkom sveučilištu kaže da je klima rezultat interakcija fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa živog i neživog svijeta, atmosfere i oceana, tektonskih ploča, vulkana i ledenjaka.

'Klima se prvi put mijenjala s pojavom jednostaničnih algi koje su u procesu fotosinteze počele proizvoditi kisik. Tada su izumrli anaerobni organizmi. Mi ljudi pak svojim aktivnostima u atmosferu unosimo više CO2. Kome će to pogodovati, ne znam. Kada je čovjek prvi puta djelovao na klimu, teško je reći, no neki stručnjaci kažu da je već i istrebljenje mamuta bilo jedan od prvih koraka na tom putu', objasnio je za tportal.

Prema mjerenjima na kojima je i sam radio, u srednjoj Europi u posljednjih 20 godina prosječne siječanjske i kolovoške temperature porasle su za 1,5 stupnjeva.

'Srednjaci izmjereni od 1951. do 1970. su za 1,5 Kelvina niži od onih koji su zabilježeni od 1996. do 2005. Najnovije izvješće UN-ovog panela za klimatske promjene (IPCC), koje je trenutno pod vetom i tajno, pokazuje, baš kao i prijašnje, da će amplitude temperatura i oborina u narednim desetljećima biti sve veće te da bi se razine mora mogle podići za oko 60 metara. Dokument predviđa da će prosječne temperature u Europi porasti za oko dva stupnja, a bit će i više ekstremnih oborina.

Klimatski modeli na kojima se temelje ova predviđanja nisu svemogući. Oni postaju sve moćniji, međutim još smo daleko od modela koji će zabilježiti sve procese koji se odvijaju atmosferi. Primjerice, mi predviđamo da će se ledenjaci topiti linearno. No čim se neki golemi ledenjak odlomi i otisne u more on se počinje ubrzano otapati. Dakle, moglo bi doći i do naglih promjena kakve predviđaju scenariji filmova katastrofe, međutim to je teško nedvojbeno utvrditi.'

Emisije CO2 odgodile su ledeno doba

Georgievski kaže kako ima klimatologa koji smatraju da je moguće da globalno zatopljenje promijeni tijek povijesti i odgodi ulazak Zemlje u ledeno doba. 'Ian Stewart je postavio teoriju prema kojoj je čovjek poljoprivredom prekinuo tijek ledenih doba i njihovu prirodnu izmjenu. Primjerice, polja riže su veliki proizvođači stakleničkih plinova, a slično je i sa stočarstvom. On smatra da više ne možemo očekivati nastavak redovnih ciklusa. Sada nastojimo predvidjeti što će se događati u skorijoj budućnosti.'

O klimi ne trebaju govoriti nestručni

Iako se osobno ne smatra ni klimatskim aktivistom ni skeptikom, ističe da to što neki ugledni znanstvenici u Hrvatskoj nisu uvjereni da ljudi utječu na globalno zagrijavanje nije u skladu sa znanstvenim metodama. 'U našim medijima često su svi stručnjaci za sve. Svi su nogometni eksperti i klimatolozi te svi mogu govoriti o svemu. Na novinarima je da procijene koga će pozvati za sugovornika. Nema smisla da tražite od teorijskog fizičara da vam govori o klimi, kojom se ne bavi. Klima jest nelinearan kaotičan sustav, no to je ipak kao da zubara zovete da vam napravi lobotomiju', upozorio je.

Georgievski smatra da Hrvati nisu puno manje svjesni globalnog zatopljenja od Nijemaca. U tom kontekstu nije mu jasna ni njemačka odluka da se ide u gašenje nuklearnih elektrana koje su alternativa fosilnim gorivima pa smanjuju emisije CO2.

'To je prije svega politička odluka. Kada shvate da im nedostaje energije, morat će ih ponovno paliti ili će poput Amerikanaca morati ratovati za energiju, no ne vjerujem da bi Nijemci tako rješavali probleme', našalio se Georgievski i dodao: 'Prema reakcijama više prijatelja koje sam posjetio u Milanu - jedna prijateljica je trčala i za mnom gasila svjetlo koje sam ostavio u sobi – rekao bih da su Talijani čak osvješteniji o globalnom zatopljenju od Nijemaca.'