Prošlo je približno sedam godina od trenutka kad je broj 'stvari' povezanih u internet premašio broj stanovnika Zemlje. Iako smo već pronašli bezbroj načina kako ih upotrijebiti, čini se kako tek počinjemo grebati po površini.

Iduća bi godina mogla biti prekretnicom tijekom koje će internet stvari početi pronalaziti sve češću primjenu u svakodnevnim, praktičnim situacijama, što će imati više posljedica po razvoj, politiku i standarde. Evo nekoliko predviđanja u kojem bi smjeru stvari mogle krenuti.

Razvoj

Ista znanost materijala koja povećava doseg električnih automobila povećat će i trajanje baterija u umreženim uređajima. To će najaviti dolazak većeg broja bežičnih uređaja temeljenih na IP protokolu.

Kako će njih biti sve više, to će se povećavati broj proizvođača 'stvari' koji će nuditi API-je s izravnim pristupom njihovim uređajima na lokalnim mrežama drugim uređajima temeljenim na IP-u (umjesto isključivo putem računarnog oblaka).

Pojavit će se i prirodniji načini interakcije između ljudi i 'stvari' - uređajima ćemo lakše upravljati glasovno, a sve ćemo češće imati priliku na djelu gledati semantičko modeliranje i društvene međuigre. To će olakšati korištenje tehnologije, što je preduvjet za sveprisutnost interneta stvari.

Vidjet ćemo ubrzani razvoj tehnologija holograma, uz koje će se pojaviti novi API-ji i SDK-ovi te uređaji i aplikacije za korištenje. Pojavit će se mikrodronovi, opremljeni kamerama visoke razlučivosti i mogućnostima streaminga, koje ćemo koristiti za snimanje, kontekstualizaciju i pohranu značajnih i beznačajnih trenutaka u našim životima.

Zaštita privatnosti će i dalje biti problem, ali neće zaustaviti širenje mikrodronova i drugih potencijalnih prijetnji. Video zapisi bit će analizirani radi dobivanja akcijskih podataka koji će biti kros-referencirani s istovremenim ili skoro istovremenim kontekstualnim događanjima (po vremenu, lokaciji, subjektima koji sudjeluju, perspektivom...)

Određivanje tko kontrolira sve te podatke i što se s njima može napraviti odvest će nas u zanimljivim smjerovima, debate o trenutnoj opsjednutosti selfijima i masovnom prekomjernom dijeljenju putem društvenih medija činit će se smiješnim u usporedbi s raspravama koje ćemo voditi u budućnosti.

Politika

Kako će veliki igrači diljem svijeta povećavati zalihu uređaja i usluga iz domene interneta stvari koji prikupljaju podatke, tako će zaštita privatnosti sve više dolaziti u središte pozornosti. Zakonodavci će morati početi nametati sve više pravila u korist očuvanja privatnosti potrošača, ograničavanjem gdje i kako podaci mogu biti probavljeni, prebačeni, analizirani i prodani, odnosno kupljeni.

Neće biti čudno pojave li se tužbe vezane uz ova pitanja, a sasvim je moguće kako će doći kao posljedica loše poslovne procjene i prakse velikih IoT dobavljača. Također, treba očekivati prve velika i dramatična hakiranja vezana uz IoT.

Standardi

Tijekom iduće godine formirat će se tijela za izdavanje certifikata kako bi potakla uspostavu povjerenja potrošača. Vjerojatno će koristiti ustaljene mehanizme označavanja proizvoda koji zadovoljavaju minimalne standarde sigurnosti i zaštite podataka, poput naljepnica.

Većina industrije koja se bavi internetom stvari dogovorit će se oko zajedničkog nazivlja te uspostaviti jedinstveni rječnik koji će biti tretiran kao open source.

Pojavit će se bar dva nova komunikacijska standarda, koja će se međusobno natjecati za svjetsku dominaciju na području povezivosti ljudi, stvari i procesa.

Više: Tech Crunch