Kada se dio Amazonovog tima bacio u nesvakidašnji projekt prevođenja klasika Moby Dick na emotikone, mnogi su mislili kako je riječ o simpatičnom eksperimentu koji neće daleko dogurati.

No prijevod je nakon dugotrajnog rada ipak objavljen. Svaka rečenica u ovom jednom od najvećih američkih klasika - ima ih 6438 - pretvorena je u emotikon. Neobična knjiga u Americi se prodaje u crno-bijelom izdanju za 40 dolara (oko 240 kuna), dok raskošno izdanje u boji košta 400 dolara (oko 2.400 kuna).

Privukla je pažnju entuzijasta i svih onih koje zanimaju slični književni eksperimenti, ali posljednjih se tjedana njome bave američki jezikoslovci.

Knjigu je, naime, za svoj fundus otkupila Kongresna knjižnica u Washingtonu, a njezin primjer slijedile su brojne javne knjižnice. Voditelji knjižnica smatraju kako se radi o važnoj knjizi koja će biti zanimljiva njihovim članovima te da će kroz nekoliko desetljeća novim generacijama biti pokazatelj tehno vremena u kojem danas živimo.

Međutim, jezikoslovci smatraju kako je ovaj projekt još jedan korak prema zaglupljivanju čitatelja. Tvrde kako su postojeći čitatelji, naročito mlađi, već godinama navikli na čitanje nekakvih skraćenih verzija knjiga ili samo skripta te da knjiga napisana u emotikonima samo produbljuje problem.

Ne treba unaprijed osuđivati

I dok u Americi objava emotikonskog Moby Dicka nije dočekana blagonaklono, naši stručnjaci i poznavatelji književnih prilika smatraju kako ovakve projekte ne treba unaprijed osuđivati. Naime, svjesni vremena u kojem živimo i u kojem se mnoge stvari, pa tako i književnost, prilagođavaju novom stilu života, ističu kako i ove moderne verzije klasika imaju određenu umjetničku vrijednost.

'U pravilu ne podržavam ovakve novotarije ako idu za pretjeranim pojednostavljivanjem onoga što se ne smije pojednostavniti. U ovom slučaju ne mislim da treba ići tako daleko i ovo proglasiti zaglupljivanjem čitatelja.

Radi se o trendovskoj pojavi za koju ne znamo koliko će trajati i hoće li se ponoviti s nekim drugim književnim klasicima, ali čak je i ovo poigravanje s jezikom također jedna izuzetna sposobnost da se jedno ovakvo djelo izrazi na takav način kao što su emotikoni.

Nemojmo zaboraviti da je zbilja umijeće jednog Moby Dicka izraziti u emotikonima', ističe jezikoslovac Željko Jozić, predsjednik Instituta za hrvatski jezik.

Preko tisuću suradnika

Radi se zaista o umijeću. Svaka rečenica u knjizi prevedena je tri puta na emotikone, a poseban tim koji nije imao nikakve veze s prijevodom glasao je za najbolju verziju i u knjigu je ušla ona koja je dobila najviše glasova.

Amazon je za ovaj prijevod angažirao preko tisuću vanjskih suradnika koji su mjesecima radili na ovom projektu. Među američkim jezikoslovcima rijetki su oni koji su podržali projekt i uglavnom su svoje simpatije prema ovakvom jezičnom eksperimentu dali mlađi stručnjaci.

Oni ističu kako Moby Dick mnogim mladim čitateljima nije atraktivan za čitanje i ako ih se na bilo koji način može privući ovom klasiku Henryja Melvillea, onda taj način, makar se radilo o emotikonima, treba pozdraviti.

Svaka je adaptacija radikalna

'Jedna prevedena knjiga nikako ne mora značiti promjenu paradigme po pitanju načina kako se knjige tiskaju pa niti kako se čitaju. Osim toga, svaka promjena medija u suštini je radikalna.

Adaptacija knjige u radio dramu, televizijsku seriju, dugometražni ili animirani film, strip ili videoigru znači mijenjanje nekih komunikoloških specifičnosti koje medij knjige nosi.

Kroz povijest je svaki novi medij sa svojim specifičnim komunikacijskim karakteristikama bio označen kao negativan u odnosu na etablirane komunikacijske prakse.

Primjerice, Platon je bio protiv pisane riječi jer je smatrao da ljudi više neće htjeti pamtiti pa će tako u konačnici izgubiti svoje intelektualne kapacitete. Isto se govorilo za radio, film, stripove, televiziju, a u zadnje vrijeme i za različite oblike mobilno-internetske komunikacije.

Činjenica je da, gledajući u globalu, čovječanstvo nikad nije bilo pismenije. Osobno smatram znatno većim problem pada interesa za bilo kakvo čitanje ili konzumiranje raznovrsnih medijskih sadržaja više kvalitete, nego promjenu u načinu kako se taj sadržaj prenosi. Emotikon knjige nisu niti će izbrisati klasične knjige', tvrdi Krešimir Krolo, sociolog koji se bavi kulturom medija.

Nije ništa lakša za čitanje

Sudeći prema nekim recenzijama Moby Dicka prevedenog na emotikone, oni koji nisu čitali originalno djelo prilično će pomučiti da je pročitaju u ovoj verziji.

Primjerice, prva rečenica knjige, 'Zovite me Ishmael' ('Call me Ishmael'), koju inače smatraju jednom od najboljih i najmoćnijih uvodnih rečenica svjetske književnosti, u svojoj verziji s emotikonima sadrži prvo sličicu telefona, zatim muške glave, potom broda, onda kita i na kraju šake.

Čak i ako ste čitali Moby Dicka, vjerojatno vam je ovo teško za prepoznati, tako da je lako moguće da je ovo knjiga koju će s razumijevanjem moći pročitati samo oni koji su je već čitali. Međutim, to ne znači da slične verzije i nekih drugih književnih djela ne bi bilo loše vidjeti na tržištu.

Zgodan eksperiment

'Mislim da je ovo sasvim zgodan eksperiment. Očito nam vrlo jasno može pokazati što se dobiva, a što se gubi ovakvim prevođenjem. Teško je procijeniti da bi to bio neki trajniji trend, ali doprinos ovakvog eksperimenta svakako nije beznačajan.

Pretpostavljam da je domet emotikona znatno suženiji nego primjerice filmske umjetnost, a ne vidim da bi neki film snimljen po romanu naškodio tom romanu, češće je obrnut slučaj. U činjenici da se književno djelo može barem pokušati prilagoditi novim izražajnim sredstvima vidim vitalnost književnosti', kaže naš nagrađivani pisac Ludwig Bauer

Ako je suditi prema mišljenju naših stručnjaka, trendovi nikako ne mogu uništiti pisanu riječ, već je ustvari obogaćuju. Pri tome je i pravo osvježenje vidjeti otvorenost prema modernizaciji klasika u odnosu na radikalno negodovanje njihovih američkih kolega.

'Svako malo svjedočimo nekim novim trendovima koji nestanu i zamijene ih neki drugi trendovi i to se stalno ponavlja. Književna djela imaju svoju vrijednost i unatoč svim trendovima, njihova vrijednost nikada se neće smanjiti. Na ovo treba gledati blagonaklono', zaključuje Željko Jozić.