Vjeruje se da je koralj star nekoliko stoljeća i "toliko je kolosalan da se može vidjeti iz svemira", rekao je tim National Geographica Pristine Seas koji stoji iza ovog otkrića. Koralj je gotovo tri puta veći od prethodnog rekordera, piše Independent.

Ovaj koralj je samostalna struktura, za razliku od grebena koji je izgrađen na simbiotičkom odnosu između koralja i morskih anemona. Mamutski koralj, koji pripada vrsti Pavona clavus, pronašao je istraživački brod u jugozapadnom Tihom oceanu u listopadu.

Smeđi humak, 34 metra širok i 32 metra dugačak, zajednički je organizam koji se sastoji od gotovo milijardu životinja, poznatih kao polipi, koje čine veću strukturu "veličine otprilike kao katedrala", prema New Scientistu. Genetski identični polipi funkcioniraju zajedno kao jedan organizam.

Star najmanje 300 godina?

S obzirom na veliku veličinu i spori tempo rasta koralja, istraživači sumnjaju da je humak star najmanje 300 godina.

"Baš kad pomislimo da više nema što otkriti na planetu Zemlji, nalazimo masivni koralj sačinjen od gotovo milijarde malih polipa, koji pulsiraju životom i bojama", rekao je istraživač National Geographica Enric Sala, osnivač projekta Pristine Seas. "Ovo je značajno znanstveno otkriće, poput pronalaženja najvišeg stabla na svijetu."

Ova megastruktura preživjela je desetljeća promjenjivog okoliša i čini se da uspijeva čak i usred tekućeg globalnog zagrijavanja oceana. Znanstvenici su, međutim, zabrinuti za sudbinu ovog mega-koralja jer oceani postaju kiseliji zbog klimatskih promjena.

Koralji sve ugroženiji

Koralji koriste kalcijev karbonat u oceanskoj vodi za stvaranje svog kostura. Kako svijet postaje sve topliji, a mora sve kiselija zbog prekomjerne globalne emisije ugljičnog dioksida, ovim organizmima je sve teže ostati zdravi, rekli su.

Kako događaji izbjeljivanja koralja postaju sve češći i ozbiljniji uslijed porasta globalne temperature od više od 1,5 °C, velika većina koraljnih grebena diljem svijeta mogla bi biti izbrisana. Međutim, istraživači se nadaju da će mega-koralj ostati zdrav unatoč tim promjenama.

„Sada pohranjuje informacije o tome kako preživjeti kroz stoljeća. Genetski kod ovih jednostavnih polipa ogromna je enciklopedija koja piše kako preživjeti različite klimatske uvjete", rekao je oceanograf Pristine Seas-a Manu San Felix.

"Iako su obližnji plitki grebeni degradirani zbog toplijeg mora, promatranje ove velike zdrave koraljne oaze u malo dubljim vodama svjetionik je nade", rekao je Eric Brown, znanstvenik za koralje koji je bio dio ekspedicije.