Ujedinjeni narodi (UN) objavili su 2012. godine prvi svjetski izvještaj o sreći. Danska je zasjela na prvo mjesto i od tada se redovito nalazi na jednoj od prve tri pozicije. Rydahl se te godine zapitala kako je moguće izmjeriti sreću u nekoj državi i napraviti usporedbu. U to vrijeme živjela je u Francuskoj, u kojoj stanuje i danas, te odlučila istražiti koncept blagostanja i sreće kojim se Danska diči.

'Razveselilo me to što razlog za sreću Danaca nije novac, već su to povjerenje, zajednica, povezanost i velikodušnost. Prije 12 godina, kad sam krenula pomnije proučavati izvještaj, bila sam toliko fascinirana da sam napustila hotelsku industriju - u to vrijeme radila sam kao direktorica komunikacija - i posvetila se istraživanju. Tad sam napisala knjigu 'Happy as Dane' (Sretan kao Danac) jer sam htjela podijeliti s drugima na 'jednostavnom jeziku' to zašto je Danska najsretnija zemlja na svijetu', kaže Rydahl.

Među ostalim je istaknula dobrobiti njegovanja empatije, čime se potiče društvena odgovornost i produktivnost te utječe na osjećaj sreće i zadovoljstva kako nacija, tako i organizacija.

Razlozi za sreću Danaca koje naša sugovornica navodi jesu razina povjerenja, transparentnost i osjećaj sigurnosti u toj zemlji. 'Gradimo zajednice, povjerenje i pouzdano društvo', objašnjava Rydahl.

Jedan od razloga za to je edukacija te način na koji se djecu podučava u školama. 'Radimo na razvoju osobnosti djeteta, gradimo samopouzdanje i odgovornost, vrednujemo sve talente i kreativnost, a istovremeno stvaramo brižne i suosjećajne ljude. Gradimo i psihološku sigurnost – osjećaj slobode i sigurnosti da budete ono što jeste, da možete pogriješiti i da znate da je to u redu. Naprimjer, ako niste nešto razumjeli, da to iskreno kažete', navodi Rydahl.

Od šeste godine djeca u školama u Danskoj jedan sat tjedno uče o emocionalnoj inteligenciji - kako izražavati i razumjeti vlastite i tuđe osjećaje, kako biti tolerantni te shvatiti i prihvatiti drugačija mišljenja.

'U Danskoj ljudi vole plaćati poreze! A imajte na umu to da je Danska među zemljama s najvišim porezima na svijetu. Radi se o zajednici, jednakosti. Nema velike razlike između najniže i najviše plaće, što stvara osjećaj pravednosti. Dancima je važno da svi imaju jednake prilike i slobodu da odaberu svoj životni put. Također, imaju kolektivni pristup društvu, rade prema zajedničkom cilju i osjećaju odgovornost', ističe Rydahl.

Prisjetila se prošlogodišnjih prosvjeda radnika komunalnih poduzeća u Hrvatskoj: 'Ne možemo funkcionirati bez te uloge, kao ni bez ijedne druge. Trebamo cijeniti svačiji rad jer je svatko jednako važan: političar, menadžer u banci ili liječnik – kako liječnik može raditi ako je sve oko njega prljavo? Moramo gledati na ekosustav kao cjelinu.'

'Moramo promijeniti naš stav prema poslu. Često se žalimo na posao, razmišljamo o nepravdi, a ponekad ne uzimamo u obzir to da osoba s kojom imamo sukob možda nije arogantna, već nesigurna zbog svoje priče, traume ili načina odrastanja. Ako počnemo gledati na svijet iz više nijansirane perspektive, možemo ga pobliže razumjeti, shvatiti.'

Kako to može utjecati na čelnike kompanija?

'Samosvijest je ključna za svakog direktora. Moraju razumjeti kako djeluju. Svaki direktor treba se zapitati što u njegovom ponašanju može povrijediti, iznenaditi ili zbuniti ljude. Jasna komunikacija i razumijevanje toga kako djelujete u svijetu mogu vas učiniti autentičnim liderom', ustvrdila je Rydahl.

Empatija je prihvaćanje druge osobe. 'Naprimjer, ako nazovete na posao i kažete da ne možete doći jer vam je mačka umrla i tužni ste, dobar lider će vas razumjeti i pružiti vam podršku. Drugi tip lidera reći će vam da se vratite na posao i da možete kupiti novu mačku. Takvo ponašanje neće vas motivirati da budete angažirani u toj tvrtki', pojasnila je autorica bestselera.

Vjeruje da se njegovanjem suosjećanja na svim razinama mogu poboljšati ne samo zadovoljstvo pojedinaca, nego i cijele zajednice, a od toga korist imaju i kompanije jer razvijanjem empatije mogu postati produktivnije i konkurentnije.

'Kad se osjećaš sigurno tako da možeš postaviti pitanje, predložiti novu ideju ili pogriješiti i naučiti iz toga, to se zove psihološka sigurnost. Ako to možemo primijeniti u svojim organizacijama, stvorit ćemo kulturu inovacije. Zaposlenici će se osjećati kao da rade na zajedničkom projektu koji ima smisao i svrhu, umjesto da samo dolaze na posao bez stvarnog angažmana', rekla je Rydahl.

'Jednostavni, ali duboki principi mogu stvoriti sretnije društvo. Razvojem povjerenja, kolektivne odgovornosti i empatije te edukacijom možemo graditi bolje zajednice i svijet u kojem svi imaju jednake prilike za sreću', zaključila je Rydahl.