'Stvari se brzo mijenjaju, gotovo pa da nema odmora od globalnih poremećaja', istaknuo je Markides u uvodu svoje prezentacije koja je stotine okupljenih istovremeno nasmijala, inspirirala i potaknula na razmišljanje. Među ostalim je naglasio stratešku važnost stvaranja novih ideja potrebnih za opstanak i uspješno poslovanje u svijetu neprestanih promjena.

Na prezentaciji je prikazao fotografiju broda te objasnio da bi se kapetan prije 50-60 godina na putu do SAD-a preko Atlantika suočio s vremenskim neprilikama, vjetrovima i valovima. Preživio bi ih, a potom bi uslijedile nove oluje te borba za preživljavanje.

'U svijetu je pred nama stalna borba. To za sobom povlači pitanje kako možete uspjeti u takvom okruženju, koji su 'sastojci uspjeha'? Kao prvi sastojak naveo bih kontinuirane inovacije – morate biti svjesni toga da nijedna strategija neće dugo trajati, nećete zauvijek biti u prednosti, jer u današnjem ubrzanom okruženju ništa nije održivo. Moramo stalno iznova smišljati (nove) stvari, raditi na sebi i promjenama. Možemo li razviti sposobnost inoviranja uvijek iznova? To je teže nego što mislite, ali i ostvarivo', ustvrdio je profesor i potom se osvrnuo na ljudsku kreativnost.

Pozvao se na istraživanja profesora Georgea Landa među djecom i mladima o tome koliko im je s godinama opadala kreativnost.

'Djeca od tri do pet godina rješavala su test i njih 98 posto postiglo je rezultate na osnovi kojih su ih ocijenili kao 'genije kreativnosti'. Kod djece od osam do 10 godina taj rezultat postiglo je njih 32 posto, kod djece od 13 do 15 godina njih 10 posto. A kod 2000 odraslih starijih od 25 godina to je bilo tek – dva posto', naveo je Markides.

Ljudi su podložni prilagođavanju društvu, a uče kako se prilagođavati kroz život. U tinejdžerskoj dobi sve manje slušaju roditelje, a više okolinu s kojom provode najviše vremena i društvene mreže; u tom procesu gubi se kreativnost, što se kasnije odražava na nas kao ljudska bića, ali i na kompanije, istaknuo je profesor.

'To pokazuje da imamo deficit kreativnosti, posebno u velikim organizacijama. Kad ulazite na neko tržište, pogotovo novo, nikada to ne radite imitirajući druge. Kontinuirana inovacija jedini je izvor konkurentske prednosti', ustvrdio je.

Osim kontinuirane inovacije, kao drugi sastojak naveo je – otpornost. 'U životu i poslu nailazit ćete na prepreke i morate biti u stanju ustati svaki put kad padnete, biti spremni za borbu. Stoga želite i da vaši zaposlenici budu otporni', naglasio je Markides.

'Zastrašivanje nije održiva strategija'

Dao je direktan primjer za to koji se odnosi na ljudsku prirodu: kad osoba krene s oporavkom nakon teške operacije koja traži promjenu životnih navika. 'Gotovo 90 posto ljudi vrati se štetnim navikama jer jednostavno odustanu. Onih 10 posto – oni su bili otporni. Pritom doktori koji su pokušavali izazvati strah kod pacijenata kako bi se promijenili nisu izabrali pravi način, što vrijedi i za kompanije – zastrašivanje ljudi nije održiva strategija. Potrebno je dati zaposlenicima (pozitivan) razlog zbog kojeg želite da se bore s poremećajima u vašoj organizaciji, da snažno vjeruju u taj razlog, da se na neki način emocionalno vežu uz to', naglasio je profesor i poručio:

'Ljudi na racionalnoj razini znaju što treba učiniti, ali ako u to nisu uključeni srcem, neće to učiniti. Dakle morate osvojiti njihova srca.'

Danas ljudi rade pomalo robotizirano, a Markides je mane toga predstavio na novom primjeru. 'Kako ste osvojili srce partnera/ice? Sigurno ne govorima i prezentacijom u PowerPointu da bi se zaljubili u vas. Taktike koje danas djeluju, privatno i u poslu, jesu vizualizacije, priče, akcija, simbolika', naveo je Markides.

'Izazovite me, postavljajte pitanja!'

Osim kontinuirane inovacije i otpornosti, treći 'sastojak za uspjeh' koji profesor navodi je – agilnost, točnije spremnost na brzu reakciju na bilo kakav poremećaj.

'Agilnost se odnosi na propitivanje, traženje ideja izvan industrije, eksperimentiranje bez straha od neuspjeha, riskiranje, preuzimanje osobne odgovornosti. U okruženju je važno imati vrijednosti i kulturu, poticaj, usmjerenje na vještine ljudi, prihvaćanje stavova i različitih razmišljanja. Moja poruka je uvijek: izazovite me, postavljajte pitanja, nemojte misliti da sam uvijek u pravu', ustvrdio je Markides.

Četvrti sastojak za uspjeh koji profesor navodi je – vodstvo. 'Ljudi danas osjećaju zbunjenost, iscrpljenost, strah. Morate ih kao čelna osoba uvjeriti da znate što radite i da ste na njihovoj strani; jasno komunicirajte o svojoj strategiji. Strategija je skup odluka koje definiraju poziciju tvrtke na tržištu. Ne prezentirajte lijepe riječi, već odluke; to je hrabrost', zaključio je.

'Mi smo ti koji postavljaju pitanja'

'Kad govorimo o budućnosti, govorimo o sadašnjosti i odlukama koje će utjecati na budućnost. Možda nas je uplašio razvoj generativnih AI alata, no strah je normalan ljudski odgovor, pa je tako normalan i strah od budućnosti. No treba naglasiti da je tehnologija bez društvenog konteksta ništa. Mi smo ti koji postavljaju pitanja – ljudsku radoznalost ne možemo staviti u kod, ali je možemo učiti i kultivirati; poticati znanje i edukaciju u društvu, pogotovo među mladima.

Naša je odgovornost djecu naučiti kako da budu znatiželjni i kako da kritički razmišljaju. Svakodnevno moramo prakticirati empatiju kako bi naša djeca uvidjela važnost toga, no i da svi možemo od toga ubirati plodove', poručila je Manuela Šola, direktorica Komunikacijskog laboratorija, organizatora konferencije.