Steven Walton sa stranice TechSpot odlučio se na testiranje nekoliko generacija Radeon kartica, kako bi se došlo do konačnog zaključka koliko stvarno napreduju softverske, a koliko hardverske optimizacije i nadogradnje. Sve bitnije arhitekture od 2009. do danas su tu: Evergreen (HD 5870), Northern Islands (HD 6970), Southern Islands (HD 7970) i Sea Islands (R9 290X)
Walton piše kako je serija kartica HD 7000 bila od velikog značaja za kompaniju, jer je AMD prešao s 40-nanomentarskog tehnološkog procesa na 28nm, a posrijedi je bila i potpuno nova arhitektura još od serije HD 2000.
Modeli HD 5870 i HD 6970 su pak bili perjanice s jednom jezgrom u svoje doba, izvedeni u 40nm procesu i uz 'samo' 2,15/2,64 milijarde tranzistora. Sljedeća generacija je donijela Graphics Core Next (GCN), a paralelno s tim i ukupnih 4,31 milijardu tranzistora. Model R9 290X koristi identičan proizvodni proces, ali je na nešto veću plohu smješteno 6,2 milijarde tranzistora. No, sirovi broj ne govori mnogo - kakve su performanse kartica bile u periodu od pet godina?
Bez pretjeranog čuđenja, kad je riječ o performansama po vatu, značajan skok se dogodio s novim proizvodnim procesom serije HD 7000. Kartica HD 7970 je pružala kudikamo više performansi od prethodne perjanice, uz potrošnju višu za svega tri posto.
Kod modela HD 6970 i HD 7970 se stoga dogodio i najznačajniji generacijski skok, usporede li se performanse svježeg testa na današnjim igraćim naslovima i uz najnovije izdanje Catalyst upravljačkih programa. Ipak, značajan nedostatak mnogi vide u tome da usprkos optimizacijama, potrošnja grafičkih kartica iz generacije u generaciju i dalje raste, baš kao i cijena. Takvom trendu se, barem za sada, ne nazire kraj. Više detalja i grafikone moguće je pronaći na TechSpotu
