U brojnim drugim saveznim državama dozvoljena je njezina medicinska uporaba.

Očekivano, pobornici legalizacije marihuane skloni su isticati isključivo njezine pozitivne učinke, a protivnici samo štetne. No koliko je marihuana stvarno dobra za zdravlje, a koliko štetna? Što o tome kažu dostupne znanstvene informacije?

Djelovanje marihuane

Neka ljekovita svojstava marihuane otkrivena su još 2.700 godina prije nove ere u Kini, gdje se i danas smatra jednom od 50 najvažnijih ljekovitih biljaka. Kao lijek su je koristili i drevni Grci i Egipćani. Raširila se Europom, međutim, 1484. zabranio ju je papa Inocent VIII. Marihuana se obično puši, no također se može jesti pomiješana s hranom ili piti u obliku čaja. Može izazvati euforiju, halucinacije i zbunjenost.

Liječenje glakukoma

Ključni sastojak marihuane delta-9 tetrahidrokanabinol (THC) smanjuje očni tlak za oko 25 posto. No ovaj efekt s vremenom slabi i nestaje, pa bi pacijenti morali konzumirati marihuanu najmanje dva puta dnevno kako bi imala ljekovit učinak, pokazala su neka istraživanja.

Liječenje multiple skleroze

Brojne studije kombinacije THC-a i kanabidiola (CBD) utvrdile su da ovi spojevi ublažavaju grčeve kod oboljelih od multiple skleroze. Zanimljivo je također da su sudionici izjavili da su osjetili da im je kanabis smanjio drhtanje iako je efekt očito bio isključivo subjektivne prirode – znanstvenici ga nisu zabilježili. Neka istraživanja također pokazuju da CBD ublažava epileptične napade.

Pozitivno djelovanje na Alzheimer

Jedna studija Scripps Research Instituta utvrdila je da THC sprečava stvaranje plakova u mozgu koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću. THC blokira enzim ACHE koji ubrzava formiranje taloga učinkovitije od uobičajenih lijekova. Također sprečava stvaranje nakupina proteina koji inhibiraju pamćenje oboljelih. Canabinoidi mogu spriječiti ili usporiti razvoj Alzheimera i tako što smanjuju količine proteina tau. Slično djelovanje marihuane utvrđeno je i kod drugih neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove.

Blokiranje raka dojke

Prema studijama California Pacific Medical Center Research Instituta iz 2007. i 2010. CBD sprečava širenje raka dojke organizmom tako što regulira, odnosno blokira djelovanje gena ID1 koji je odgovoran za stvaranje metastaza.

Pozitivan učinak na oboljele od AIDS-a

Studija Sveučilišta Columbia iz 2007. utvrdila je da udisanje kanabisa povećava apetit oboljelih od HIV-a/AIDS-a. Drugo istraživanje provedeno na San Diego School of Medicine Sveučilišta u Kaliforniji iz 2008. otkrilo je da marihuana značajno smanjuje neuropatsku bol kod bolesti povezanih s HIV-om.

Djelovanje na mozak

Aktivni sastojak marihuane THC djeluje na receptore živčanih stanica i utječe na njihovu aktivnost. Neki dijelovi mozga imaju više receptora, a drugi manje ili čak ništa. Većina ih se nalazi u područjima koja su povezana sa zadovoljstvom, pamćenjem, razmišljanjem, koncentracijom, koordinacijom pokreta i osjećajem za vrijeme. Velike doze marihuane izazivaju halucinacije, iluzije, slabljenje pamćenja, osobito kratkoročnog, te dezorijentiranost.

Marihuana i shizofrenija

Povezanost kanabisa i shizofrenije kontroverzna je tema. Neke su studije pokazale da marihuana može izazvati psihotična stanja i napadaje panike te djelovati kao okidač za shizofreniju. No prema jednom opsežnom istraživanju broj oboljelih od shizofrenije u SAD-u nije se povećao nakon popularizacije ove droge šezdesetih godina, naprotiv, čini se da se blago smanjio. Neki znanstvenici stoga smatraju da bi sporna sprega mogla biti stvar koincidencije – da ljudi skloni shizofreniji jednostavno vole marihuanu. Međutim, neke najnovije studije, poput rada francuske psihijatrice Marie-Odile Krebs, pokazale su da bi marihuana mogla različito djelovati na različite ljude, ovisno o genima. Drugim riječima, kanabis kod nekih ljudi sklonih shizofreniji može ubrzati razvoj bolesti i usporiti sazrijevanje mozga, dok na druge, neosjetljive na psihotogene efekte kanabisa, nema takav učinak.

Djelovanje na srce

Već nekoliko minuta nakon pušenja marihuane broj otkucaja srca može se povećati za 20 do 50 u minuti. U kombinaciji s nekim drugim drogama taj porast može biti i veći. Zbog sniženja krvnog tlaka i ubrzanja rada srca opasnost od srčanog udara u prvih nekoliko sati nakon konzumacije može porasti za četiri puta.

Marihuana i rak

Marihuana se obično puši mnogo rjeđe nego cigarete, no ona ipak može imati loše djelovanje na pluća jer sadrži za 50 posto više kancerogenih sastojaka od duhana. Osim toga, poznato je da pušači marihuane dim zadržavaju vrlo dugo u plućima, čime se dulje izlažu štetnim tvarima.

Neka su istraživanja pokazala da je rizik da će pušači marihuane oboljeti od raka vrata, glave i pluća veća nego kod nepušača. Međutim, kasnije studije nisu uspjele potvrditi ove rezultate. Naime, problem je u tome što znanstvenici nisu mogli razlučiti koje je efekte izazvala marihuana, a koje duhan. Ipak, logično je očekivati da će učestalo pušenje tijekom dugih razdoblja imati negativne posljedice.

Studija provedena na Sveučilištu u Madridu utvrdila je pak da kemikalije kanabisa potiču odumiranje stanica tumora na mozgu u procesu koji se naziva autofagija (samoproždiranje), pa se tumor smanjuje.

Ostale moguće štetne posljedice

Neka istraživanja otkrila su da marihuana oslabljuje obrambeni sustav, odnosno da inhibira aktivnosti stanica imunološkog sustava. Također postoji sumnja da djeca majki koje su konzumirale marihuanu tijekom trudnoće mogu imati neke neurološke probleme poput slabije koncentracije, pamćenja i sposobnosti rješavanja zadataka.

Neki znanstvenici ističu da su korisni CBD-i i THC u marihuani izmiješani sa štetnim tvarima. No drugi smatraju da je upravo mješavina brojnih kemikalija njezina prednost.