Da je krađa podataka sve češća pojava, posvjedočio nam je i primjer čitateljice tportala koja je ovoga tjedna dobila obavijest da jedna internetska kupnja nije baš prošla onako kako bi trebala.

Naime njeni podaci našli su se u bazi Shopify, koju su dvojica sad već bivših zaposlenika ove platforme za online trgovinu lani - ukrala. Riječ je o podacima o kupljenoj robi, e-mail adresi te onima potrebnim za dostavu. Kako je naglašeno, podaci o plaćanju ostali su zaštićeni, a cijeli slučaj prijavljen je i regulatoru.

Kako je došlo do ovoga i možete li se zaštititi nakon što se nađete u ovakvoj situaciji, pitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova koje posljednjih dana niže upozorenja upravo za prevare u kojima su meta korisnički podaci.

'Unatoč mjerama sigurnosti koje poduzimaju sami korisnici te pružatelji internetskih usluga, povremeno dolazi do takozvanog 'curenja' podataka na strani samih pružatelja usluga, zbog čega izravno trpe korisnici internetskih usluga. Ukoliko do navedenog dođe u Hrvatskoj, pružatelji usluga dužni su izvijestiti korisnike, svog regulatora, Agenciju za zaštitu osobnih podataka, a ukoliko je do navedenog došlo izvršenjem kaznenog djela, dužni su izvijestiti i policiju', kazali su iz MUP-a za tportal.

Građani mogu provjeriti je li njihova e-mail adresa javno, bez njihovog znanja i pristanka, objavljena kao posljedica 'curenja' podataka na ovoj adresi.

Kako nam otkrivaju iz MUP-a, prošle godine provedeno je kriminalističko istraživanje u kojem je utvrđeno da je hrvatski državljanin metodom e-mail harvestinga neovlašteno prikupljao podatke o adresama e-pošte hrvatskih državljana te im slao reklame (spam) i na taj način zarađivao od davatelja reklama.

Savjeti policije

Kako smo već pisali, upravo ovoga tjedna obilježen je i Europski dan zaštite osobnih podataka s ciljem podizanja svijesti o važnosti i načinima zaštite osobnih podataka.

Policija je pozvala građane da osobnim podacima postupaju s osobitom pažnjom, odgovorno i savjesno te da ih ne ustupaju nepoznatim osobama, naročito ne putem interneta.

Građanima savjetuju da osobne dokumente i podatke ne daju nikome prije nego što se uvjere da se radi o službenoj ili nadležnoj osobi, primjerice djelatnicima plinare, HEP-a, dimnjačarima, policajcima.

Uz to, savjetuju im da zatraže na uvid službene iskaznice i neki drugi dokument radi usporedbe podataka te da telefonom kod nadležne službe provjere jesu li te osobe njihovi zaposlenici. Također da ne potpisuju dokumente ako nisu sigurni u njihov sadržaj te da prije bacanja starih dokumenata, računa i drugih materijala s osobnim podacima te podatke učine nečitljivima.

U policiji podsjećaju i da je u jeku sve veće digitalizacije i razvoja novih tehnologija koje prikupljaju osobne podatke korisnika raznih online platformi i aplikacija Vijeće Europe pripremilo dokument pod nazivom 'Smjernice za umjetnu inteligenciju i zaštitu podataka'.

Sve više slučajeva

Podsjetimo, svjedočili smo velikom 'curenju' i krajem prošle godine, kada je više od 23.000 baza podataka postalo javno dostupno, a CARNET-ov Nacionalni CERT analizom je utvrdio da je u bazi više od 47.000 korisničkih računa čija vršna domena završava na .hr, priopćio je u utorak MUP.

Za kolekciju baza se vjeruje da je potekla s privatnog hakerskog foruma Cit0Day.in, a koji mnogi napadači koriste kako bi prikupili što veći broj korisničkih imena, adresa elektroničke pošte i čak lozinki u obliku čistog teksta.