Istraživanje, provedeno tijekom Festivala znanosti u Edinburghu, otkrilo je da ljudi kada se odlučuju za skupa vina uglavnom padaju na etikete. U testiranju je sudjelovalo 578 dobrovoljaca, a ispitanicima su ponuđene bijele i crne sorte u rasponu cijena od pet do 30 funti. Sudionici su trebali procijeniti koja su vina skupa, a koja jeftina.

Već prema zakonu vjerojatnosti trebali su pogoditi u najmanje 50 posto slučajeva. Nažalost, upravo je toliki broj odgovora bio točan. Rezultat pokazuje da dobrovoljci zapravo nisu imali pojma koja su vina kvalitetna, a koja ne.

Voditelj istraživanja psiholog profesor Richard Wiseman sa Sveučilišta u Hertfordshireu kaže da su ovi rezultati vrlo zanimljivi:

'Ljudi nisu uspjeli prepoznati razliku između skupih i jeftinih vina, pa u ovo vrijeme recesije možemo jasno zaključiti da su jeftina vina jednako ukusna kao i skupa.'

Ispitanicima su na testiranje ponuđene jeftine i skupe verzije sauvignona blanca, pinota grigio, chardonnaya, merlota, rioja, shiraza i clareta.

No rezultate ipak treba uzeti s određenom rezervom jer Škoti nisu toliko poznati po vinskoj tradiciji koliko po pivskoj – pivo se ondje proizvodi i pije već više od 5.000 godina. Moguće je dakle da bi zaključak testiranja u Francuskoj bio nešto drukčiji.