Štoviše, te se malene životinje rađaju s urođenim talentom i ljubavlju prema glazbi, a zaljubljeni mužjaci već pri samom pogledu na ženku udaraju u cvrkut poput kanarinaca. Nažalost, ili možda ipak na sreću, njihov se ljubavni zov odvija na frekvencijama previsokim za ljudsko uho.

Znanstvenici već godinama znaju da miševi ispuštaju ultrazvukove. 2005. godine jedan je američki tim otkrio da se u dozivanju, poput ptica ili kitova, koriste frazama koje se ponavljaju. Otada stručnjaci pokušavaju odgonetnuti jesu li ove pjesme od rođenja programirane u njihovim mozgovima ili ih uče od majki. Naime, većini životinja vokalizacija je genetski usađena, a ljudi spadaju u rijetke vrste koje uče pjevati.

Prema izvješću predstavljenom u časopisu PLoS ONE, dva tima – jedan američki i jedan japanski – došla su do dva različita odgovora.

Ekipa stručnjaka s Northeastern Ohio Universities Colleges of Medicine and Pharmacy i MRC Institute of Hearing Research pokušala je utvrditi promjene u pjesmi miševa koje roditeljima omogućuju da razlikuju starije od mladunaca. Njihovi su rezultati pokazali da se pjesme s rastom mijenjaju te da uzorci suglasnika u njima postaju sve složeniji.

'Zaključili smo da povećanje složenosti pjesme ukazuje na sposobnost miševa da uče. No istovremeno smo uočili da se ta složenost dijelom može objasniti i genetskim čimbenicima u neuromuskularnom razvoju... Na temelju ovih rezultata pokušat ćemo shvatiti kako mozgovi miševa kodiraju značenje ovih zvukova', rekla je voditeljica istraživanja Jasmine Grimsley

U drugoj studiji japanski je tim testirao utjecaj genetike i učenja na mladunce povjeravajući ih na skrb roditeljima iz drugih 'pijevnih skupina'. Naime, stručnjaci su koristili dva soja miševa s različitim vokalizacijama - C57BL/6 i BALB/c. Mladunce iz skupine C57BL/6 povjerili su na skrb BALB/c roditeljima i obratno. Rezultati su pokazali da su mladunci zadržali vokalizaciju pravih roditelja, unatoč tome što su rasli uz skrbnike koji se drugačije glasaju. Tim smatra kako je to dokaz da u strukturiranju pjesama miševa ključnu ulogu imaju geni, a ne učenje.

Čini se da ćemo na konačan zaključak morati još pričekati, međutim, najvjerojatnije su oba tima u pravu, odnosno da miševi nešto nasljeđuju, a nešto uče.