Uz zlatnu medalju Euroinventa, Šimin prototip zaslužio je posebno zlatno odličje Svjetske organizacije udruga inovatora, posebne nagrade izaslanstava Portugala, Maroka i Indonezije te zlatnu medalju Sveučilišta iz Šučave. Nagrade pljušte i dalje; eto, neki dan tri nova priznanja stigla su sa smotre inovatora u Poljskoj. Ondje ih je podigao Šimin mentor, profesor Željko Šitum, jer ipak je vrijeme kolokvija i ispita.

Mladi inovator, 22-godišnjak rodom iz Privlake kraj Zadra, inspiraciju za ovo ekološki prihvatljivo vozilo pronašao je, kaže, u radovima studenata FSB-a. Njihovi projekti, poput četveronožnog hodajućeg robota, pokazali su da se pneumatski mišići mogu koristiti i u robotici, a ne samo u industriji. Uostalom, na sveučilištu u indijskom Mangaluru već su izradili vozilo na stlačeni zrak, ali su pritom umjesto pneumatskih mišića koristili pneumatske cilindre.

Vozilo sastavljeno od 25 dijelova

Projekt je Šime započeo od nule, s nula kuna u džepu. Na njemu je radio sedam mjeseci i primijenio mnoga stečena znanja o varenju konstrukcije, 3D printanju, glodanju, geometriji skretanja... Krenuo je od zamisli koljenastog vratila koje linearno gibanje pneumatskih mišića pretvara u kružno i tako pokreće vozilo.

Potom je izradio mehanizam za skretanje i projektirao čvrstu šasiju na koju se mogu instalirati sve potrebne komponente. Kao materijal izabrao je opći konstrukcijski čelik; čvrst je i može se zavarivati, što pojednostavljuje izradu.

A prototip nije bilo lako izraditi. Ovo vozilo napravljeno je od 25 dijelova, a u izradi su korištene različite tehnologije, od obrade odvajanjem čestica, preko zavarivanja, do 3D printanja. Komponente pogonskog sustava, osim kompresora te pneumatskog linearnog koračnog motora vlastite izrade, donirala mu je tvrtka Festo: pneumatske mišiće, filtar i regulator tlaka, spremnik zraka, ventil, kompresor... Pripomogla je i Udruga mehatroničara FSB-a, a ostalo je učinio sam, uz pomoć obitelji. Tata je tako u Zadru pronašao radionicu u kojoj će mu zavariti konstrukciju...

Pneumatski roboti još uvijek su rijetki

Vozilo koje neupućenima izdaleka izgleda kao kakav umanjeni gokart već sada je potpuno funkcionalno. No Šime razmišlja o tome da ga opremi softverom, a autonomnom upravljanju doda i ono daljinsko. Mogli bi se ugraditi i senzori s kojima bi se još bolje snalazilo u nestrukturiranoj okolini. Čemu uopće služi takvo vozilo?

'Može ga se koristiti kao dio nekog hibridnog vozila, a od njega se može izraditi mobilni robot za inspekciju u eksplozivnim atmosferama, u kojima iskrenje može dovesti do zapaljenja ili eksplozije', objašnjava Šime. A da je veće i snažnije, moglo bi prevoziti i ljude. Uostalom, mobilni pneumatski roboti još uvijek su rijetki pa ima puno prostora za eksperimente i razvoj.

Ovaj se robot programira pomoću računala, putem USB-a ili mobitelom. Mogao bi se dodati i modul kojim bi se vozilom upravljalo putem Bluetootha. Jedna od mogućih nadogradnji bio bi i digitalni kompas koji bi se odlično slagao s digitalnim žiroskopom i akcelerometrom.

Odljev strojara u Svetu Nedjelju

'Ovim radom dokazalo se kako se može uspješno projektirati vozilo čiji se cijeli pogon i skretanje pokreću stlačenim zrakom', objasnio je Šime svoj završni rad. 'Autonomija vozila trenutno je najinovativniji smjer automobilske industrije i iako u ovom radu autonomnost nije na razini modernih automobila, ipak je uspješno postignuta. Naposljetku, zaključio bih da sam izradom ovog ipak malo izazovnijeg završnog rada još produbio znanja koja sam dobio na fakultetu, a to je ono čemu bi završni radovi i trebali služiti.'

Autonomija, automobilska industrija, alternativni pogoni... Nije ni čudo to da svako malo Mate Rimac svrati u Lučićevu ulicu, do Strojarstva i brodogradnje, ne bi li s fakulteta pokupio najbolje studente i odveo ih u svoje pogone. Odljev strojara u Svetu Nedjelju mjeri se u desetinama, možda i stotinama. Hoće li i Šime njihovim putem ili možda u inozemstvo?

'Ne znam, ne razmišljam još o tome, a van ne bih. Mislim da se i ovdje može sasvim dobro živjeti', veli Šime, dodajući da je odmalena navikao na rad. 'Moja je obitelj navikla raditi i rješavati probleme onako kako dolaze.'