TEHNOLOGIJA I ZDRAVSTVO

Nova studija: Videoigre mogu pomoći djeci s autizmom

06.03.2024 u 11:47

Bionic
Reading

Istraživanja fizikalne terapije pokazuju da igre poput Ring Fita na Nintendo Switchu pružaju 'najprivlačniju' intervenciju

Laboratorij za inovacije Move to 2 Learn Anjane Bhat ima dugu povijest pronalaženja kreativnih načina za angažiranje autistične djece uz dodatnu prednost poboljšanja njihove fleksibilnosti i grube motorike. U prošlosti je koristila ples i igru, ali sada testira videoigre kako bi vidjela jesu li one održiva intervencija za promicanje kretanja.

Bhat i njezin tim u laboratoriju na STAR kampusu Sveučilišta u Delawareu koriste Ring Fit na Nintendo Switchu kako bi pomogli djeci s autizmom da dobiju dnevnu dozu tjelovježbe.

'Djeca vole videoigre i zabavne su', rekla je Bhat, profesorica fizikalne terapije na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Delawareu. 'Međutim, postoji i mnogo dokaza da videoigre s komponentom tjelovježbe imaju pozitivne učinke na kogniciju, društvene interakcije i opću razinu tjelesne aktivnosti.'

Dodala je da djeca s autizmom imaju sklonost prema tehnologiji s ljubavlju prema računalima i robotima, uz naglasak da ali vježbanje uz videoigre u ovoj populaciji do sad nije proučavano.

Izvor: Društvene mreže / Autor: University of Delaware

'Tehnologije koje su testirane i proučavane kod djece s autizmom uglavnom ciljaju na sjedilačke funkcije koje gledaju na poboljšanje izvršne funkcije i donošenja odluka, ali ne nužno i na vježbanje', kaže Bhat. 'Igranje je proučavano kod starije populacije i zdrave djece, ali ne toliko kod djece s autizmom, tako da je ova studija jedinstvena.'

Nakon testiranja intervencije na desetak djece s autizmom tijekom osam tjedana, konsenzus je da djeluje.

'Nikada nisam vidjela nešto što im je toliko privuklo pažnju. Općenito, ovaj je alat daleko zanimljiviji od bilo kojeg drugog koji smo prije koristili, uključujući glazbu i kretanje, jogu, opću tjelovježbu i igru na otvorenom, što ne funkcionira uvijek kod svakog djeteta,' rekla je Bhat. 'Uz vježbanje i raznovrsnost sadržaja koji postoji, većina djece ostaje angažirana, i to je ono što je toliko neobično u ovoj intervenciji u usporedbi s prijašnjima.'

Igre poput tenisa, odbojke, badmintona, golfa, borbe mačevima i kuglanja usmjerene su na gornje ekstremitete, dok je nogomet fokusiran na donje ekstremitete. Bhat točne mjere poboljšanja djetetovih sposobnosti bilježi putem akcelerometara u kontrolerima videoigara.

'Ovo je jedno područje u kojem djeca s autizmom blistaju', kaže Bhat. 'Njihovo vizualno učenje i senzorna poboljšanja pomažu im da budu bolji. To im daje osjećaj samoučinkovitosti i samouvjerenosti da su dobri u ovome', rekla je. 'To im također daje osjećaj povezanosti sa zajednicom jer mogu steći prijatelje i osjećati se osnaženo. Videoigre su odličan ekvilizator.'

Izvor: Društvene mreže / Autor: Nintendo

Bhatina inovativna pilot studija financirana je nagradom od 50.000 dolara od Fonda za istraživanje zdravstvenih znanosti Maggie E. Neumann koju je osnovao donator, te koja je usmjerena prema istraživanju i inovaciji kojima je cilj poboljšati živote osoba s invaliditetom. Bhat se uz pomoć informacija sakupljenih tijekom studije nada proširiti pristup intervenciji i testirati je u zajednici. Već je dostupan u D-Fit Plusu, inkluzivnom fitness centru u New Castleu koji ima za cilj pomoći osobama s posebnim potrebama da istraže fitness za izgradnju društvenih vještina i samopouzdanja, razvoj kognicije i upravljanje stresom.

'Još jedna prednost ove intervencije je ta što vam nije potrebna visokokvalificirana osoba koja bi radila na intervenciji jer igra vodi aktivnost, čineći je dostupnom ako je ugrađena u zajednicu.'

Ovo također roditeljima djece pruža priliku za izražaj. 'Okruženja u zajednici donose osjećaj povezanosti za djetetove roditelje, koji uvijek traže aktivnosti u zajednici, a mnoga okruženja nisu prikladna za djecu s autizmom', rekla je Bhat. 'Mnoga okruženja su previše bučna ili ometaju. Vježba kroz igru uklanja te prepreke i omogućuje djetetu da se uključi u igru i možda još jednog partnera.'

Bhatino prethodno objavljeno istraživanje pokazalo je da se 80 posto osoba s autizmom suočava s motoričkim izazovima. Njezino je istraživanje toliko uvjerljivo da je pokušala promijeniti definiciju autizma kako bi uključila motorička oštećenja te koja bi mogla dobiti odgovarajuću fizikalnu terapiju ili grube motoričke intervencije. One bi, zaključuje Newswise, mogle dramatično poboljšati njihovu kvalitetu života.