Tek trebaju uspostaviti proces pomoću kojeg će se nositi s poplavom zahtjeva koju se očekuje nakon što je Europski sud pravde donio odluku prema kojoj moraju ukloniti informacije koje se smatraju neodgovarajućima, irelevantnima i nevažnima.

Za to će im, procjenjuje se, biti potrebna mala vojska stručnjaka u svakoj od 28 članica Europske unije, pa time i u Hrvatskoj. Hoće li tek uklanjati nepoželjne linkove ili doista procjenjivati valjanost svakog pojedinog zahtjeva, ostaje za vidjeti. Ogluši li se Google na zahtjeve, može biti kažnjen.

Upitan kako će to rješavati, Googleov izvršni predsjednik Eric Schmidt rekao je kako ima još puno otvorenih pitanja te kako u toj tvrtci smatraju da presudom nije pogođen dobar balans između prava na informaciju i prava na zaborav.

Prema presudi, Europljani zahtjeve mogu slati izravno internetskim tvrtkama. Nije posve jasno po kojim mjerilima će se određivati što ukloniti, a što ne. Čini se kako je ostavljeno više prostora za odbacivanje zahtjeva vezanih uz osobe iz javnog života. No, Google i drugi slični servisi mogli bi početi uklanjati i više linkova no što je potrebno kako bi izbjegli tužbe.

Vlasnici tražilica morat će također utvrditi i identitet podnositelja zahtjeva, kako bi bili sigurni da je doista osoba koja tvrdi da jest. Google drži oko 93 posto tržišta internetskog pretraživanja. Slijede Microsoftov Bing s 2,4 i Yahoo s 1,7 posto.

U Googleu već imaju iskustva sa sličnim zahtjevima - automatizirali su veći dio procesa kojim traže materijale zaštićene autorskim pravima na YouTubeu, recimo.

Moguće je kako će posegnuti za sličnim rješenjem i u ovom slučaju. Ako i ne uspiju proces automatizirati, troškovi zapošljavanja novih djelatnika vjerojatno neće biti preveliki za kompaniju koja je lani ostvarila 60 milijardi dolara (330 milijardi kuna) prihoda.

Izvor:Daily Mail