Danas više od pola svjetskog stanovništva živi u gradovima, a ICT donosi promjene u mnogim aspektima gradskog života, uključujući radikalno nove pristupe gradskom prijevozu. Rast gradova nosi niz izazova, bilo da je riječ o društvenim, ekonomskim ili izazovima u području okoliša.

Taj trend stavlja u fokus infrastrukturu, prirodne sustave i društvene strukture. Međutim, ispreplitanje izazova urbanizacije s novim mogućnostima koje nude informacijsko-komunikacijske tehnologije nudi rješenja koja imaju potencijal za promjenu života milijardama ljudi.

'Kao što je željeznica oblikovala London, a autoceste Los Angeles, ICT se pojavljuje kao transformacijska snaga, oblikujući gradove i njihovu ulogu širom svijeta', kaže Colin Toh iz odjela za infrastrukturu u prijevozu u Ericssonu.

ICT se pojavljuje kao sredstvo za uključivanje građana u lokalno planiranje te od mjesnih vlasti zahtijeva da razmišljaju više poput osiguravatelja usluga. Pametni gradovi koji su se odlučili na umreženo društvo i otvorenost okreću se prema ICT-u te pristupu na temelju podataka, što povećava njihovu učinkovitost i podupire održivost. Pametni gradovi također privlače i osnažuju kreativnu i inovativnu poslovnu kulturu.

Slijedi transformacija

Glavno područje transformacije je prijevoz. Mobilne tehnologije omogućuju veće razine međusobnog povezivanja i podaci sa senzora u vozilu mogu se kombinirati s podacima iz fiksne infrastrukture poput semafora i kamera. Uz pomoć rješenja za analizu velike količine podataka, javne službe postaju sposobnije no ikada prije, ne samo u dugoročnom planiranju, već i u dinamičnim promjenama u tokovima prometa i uslugama građanima.

Uz navedeno, podaci putnika i objava podataka o uslugama javnog prijevoza od strane prijevozničkih službi otvaraju mogućnosti rastućem digitalnom tržištu aplikacija povezanih s putovanjima.

Ponovno promišljanje gradskog prijevoza

ICT također pokreće i temeljne promjene u stavu ljudi prema prijevozu i privatnom vlasništvu stavljajući naglasak s vlasništva na pristup. Jedna od najuzbudljivijih promjena u prijevozu je stremljenje autoindustrije prema autonomnoj vožnji.

'Pred svega nekoliko godina, automobil kojim nije potrebno upravljati od strane vozača smatran je dijelom znanstvene fantastike', kaže Toh. 'Za razliku od tadašnjeg trenutka, danas mnogi najvažniji proizvođači automobila imaju u planu autonomna vozila. Također, neke od vodećih kompanija u promjenama poduzimaju novi korak, mijenjaju njihov poslovni model od prodaje automobila prema osiguravanju usluga mobilnosti.'

Potencijal transformacije gradskog prijevoza je golem. Samo u Europi gužve u prometu koštaju 130 milijardi eura godišnje, a cestovni promet proizvodi 20 posto emisije ugljikovog dioksida cijelog kontinenta. Ljudski gubici su također znatni, čak 1,3 milijuna žrtava u prometu na globalnoj razini brojka je za koju se očekuje da će biti i značajno veća, ukoliko se nešto ne promijeni.

Posljedica ovih promjena - manje korištenje privatnih vozila - također dobro utječe na poslovanje. Uz manje gužve i decentraliziranu distribucijsku mrežu (također uz podršku ICT-a) prijevoz povezan s poslovanjem postaje jeftiniji i učinkovitiji.