U protekla dva desetljeća internetska ekonomija bila je pogonjena pažnjom korisnika. Platforme poput Facebooka i Instagrama zarađivale su kapitalizirajući na vremenu koje provodimo na njihovim stranicama. Međutim, prema istraživačima s Leverhulme Centra za budućnost inteligencije (LCFI) Sveučilišta Cambridge, dolazi novo poglavlje: ekonomija namjera.

'Dijeljenje pažnje bilo je pokretač internetske ekonomije', izjavio je dr. Jonnie Penn, povjesničar tehnologije iz LCFI-ja. 'Sada bi motivacije i namjere mogle postati nova valuta – ako ne reguliramo ovaj proces, suočit ćemo se s utrkom za manipulaciju ljudskim odlukama', piše Guardian.

Kako funkcionira ekonomija namjera?

U ovoj novoj paradigmi alati umjetne inteligencije koriste napredne jezične modele (LLMs) za razumijevanje, predviđanje i manipulaciju ljudskim odlukama. Ti modeli analiziraju korisničke podatke – od povijesti pretrage do psiholoških profila – kako bi precizno predvidjeli što korisnici žele, bilo da se radi o hotelskoj rezervaciji, odabiru filma ili čak glasanju na izborima.

Primjerice, AI asistent mogao bi predložiti: 'Spomenuli ste da ste preopterećeni – trebam li vam rezervirati karte za film koji smo ranije spominjali?' Ove personalizirane sugestije dinamički su prilagođene korisnikovim preferencijama, ponašanju i trenutnom raspoloženju, ističe istraživanje.

Zabrinjavajući utjecaj na slobodu izbora

Iako ova tehnologija obećava veću personalizaciju i praktičnost, kritičari upozoravaju na ozbiljne posljedice. Prema istraživačkom timu, 'ekonomija namjera' mogla bi ugroziti slobodne i poštene izbore, slobodu tiska i fer tržišno natjecanje.

'Ako se ljudske namjere počnu tretirati kao roba, riskiramo stvaranje sustava u kojem će našim osnovnim izborima upravljati algoritmima u službi korporativnih interesa', upozorio je Penn. 'Moramo pažljivo razmotriti utjecaj ovakvog tržišta prije nego postanemo žrtve njegovih neželjenih posljedica.'

Primjena u marketingu i prodaji

Prema istraživanju, tvrtke već koriste generativne AI alate za stvaranje ciljanih oglasa prilagođenih specifičnim korisnicima. Platforme poput Meta razvijaju modele, poput Ciceroa, koji mogu predviđati namjere i optimizirati komunikaciju da bi postigli određene ciljeve – bilo da je to prodaja proizvoda ili politički utjecaj.

Jedan od mogućih scenarija je aukcija korisničkih namjera. Naprimjer, Meta bi mogla prodavati informacije o korisnikovoj želji za rezervacijom restorana, leta ili hotela oglašivačima koji bi se natjecali za te podatke.

Nova stvarnost ili distopija?

Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, nedavno je izjavio da će AI modeli 'prepoznati vaše namjere, vaše želje i pokušati vam ponuditi najbolju moguću opciju'. Iako ovo zvuči kao budućnost optimiziranog korisničkog iskustva, mnogi analitičari vide i mračnu stranu toga.

'Kada AI modeli počnu oblikovati naše razgovore u korist oglašivača, pitanje je koliko slobodnog izbora ostaje korisnicima', zaključuje istraživanje.

Istraživači pozivaju na strogu regulaciju razvoja i primjene ovakvih tehnologija kako bi se spriječila zloupotreba. Bez regulacije, upozoravaju, 'ekonomija namjera' mogla bi ugroziti temeljne ljudske slobode i integritet društva.