'Atmosfera je izvanredna. Svi smo jako sretni što je 20 godina predanog i strpljivog rada rezultiralo otkrićem Higgsova bozona koje je bilo temelj za Nobelovu nagradu. Bez tog otkrića nagrada ne bi bila dodijeljena jer je trebalo potvrditi teoriju', rekao je dr. Ivica Puljak, voditelj splitske ekipe fizičara koji su radili na ključnim eksperimentima CMS-a u CERN-u.

Na pitanje je li mu žao što CERN kao institucija nije podijelio nagradu, Puljak kaže da je svim njegovim kolegama pomalo krivo.

'Većini mojih kolega je žao što se nije izravnije vrednovao napor eksperimentalnih fizičara. No s druge strane razumljivo mi je da bi time Akademija možda napravila presedan kojeg bi se morla držati u budućnosti, a zakomplicirao bi stvari. Možda bi onda i NASA morala dobiti Nobela i sl. Nama je ipak najvaženije da smo otkrili mehanizam koji je priroda odabrala za stvaranje mase. Tko zna možda CERN dobije Nobelovu nagradu za mir jer je po prvi put okupio cijeli svijet oko jedne misije', rekao je.

'Naša ekipa u CERN-u je slavila. Mi smo se isto malo proveselili. Sretni smo što se to dogodilo. To je kulminacija dugogodišnjih napora', objasnio je.

Puljak kaže da ih je jako obradovala činjenica da je prilikom objave nagrade u Švedskoj kraljevskoj akademiji bio prikazan upravo grafikon koji je napravila grupa fizičara koju je on vodio.

'Taj grafikon se koristio za ilustraciju procesa u kojem je pronađen Higgsov bozon. Bilo nam je drago da je to baš iz naše grupe. To nije nešto posebno značajno, ali eto to je neka mala radost', dodao je Puljak.

Novi cilj: nova fizika i tamna tvar

Splitski čestičar kaže da za fizičare CERN-a nema spavanja na lovorikama.

'Idemo dalje s istraživanjem; upravo se spremamo objaviti članak s analizom svih podataka. U njima ćemo tražiti različite pojave, a jedna od njih je i tamna materija. Kada dignemo energiju na dvostruku, tražit ćemo nekoliko stvari. Jako precizno ćemo mjeriti parametre Higgsovog bozona jer bi se neki novi fizikalni fenomeni mogli otkriti na temelju parametara koji bi imali mala odstupanja u odnosu na predviđena. To bi mogao biti prozor u novu fiziku. Jedna od glavnih zadaća fizike u svijetu danas je da otkrije što je tamna materija. Nje ima nešto više od 20 posto, dok vidljive ima samo pet, a mi ne znamo što je ona. Tamnu energiju, koje ima oko 72 posto, još je teže tražiti. Još nismo ni blizu tome', rekao je Puljak.

Voditelj ekipe čestičara s Ruđera u CERN-u dr. sc. Vuko Brigljević u šali je rekao da je bio izvan Zagreba kada je objavljena nagrada pa proslavu tek treba organizirati.

'Znali smo da je otkriće Higgsova bozona velika stvar koja će ući u povijest jer predstavlja temeljno otkriće. Bilo je nedvojbeno da će za njega prije ili kasnije biti dodijeljena Nobelova nagarda. No nije bilo sasvim sigurno da će to biti ove godine jer ne možemo sa 100 postotnom sigurnošću reći da je čestica koju smo otkrili upravo Higgsov bozon. Mi znamo da je nova čestica bozon, da se ponaša poput Higgsova bozona, ali još moramo potvrditi neka njegova svojstva kao što su spin i način raspada. Primjerice, trebamo sa sigurnošću dokazati da mu je spin nula. No u ovim otkrićima veće zasluge ima profesor Puljak i njegova ekipa jer su oni izravno radili na potrazi za Higgsom', rekao je Brigljević.

Neki fizičari CERN-a kažu kako je postojala određena mogućnost da cijeli institut bude dobitnik Nobela. U tom slučaju nagradu bi podijelile tisuće znanstvenika i znanstvenica. Do sada su samo dvije žene osvojile Nobela za fiziku - Marie Curie i Maria Goeppert-Mayer. Da je nagrada dodijeljena CERN-u broj bi se iznenada popeo na 1200.