Astronomi su još prije 20 godina uz pomoć zemaljskih teleskopa počeli prikupljati informacije koje su pokazale da bi na prvom planetu do Sunca moglo biti leda. No iznenadilo ih je novo otkriće letjelice MESSENGER prema kojem ondje postoje i organske tvari. Stručnjaci smatraju da su i led i organske tvari nalik na katran ili ugljen na Merkur stigle prije više milijuna godina na kometima i asteroidima.

'Nismo očekivali da ćemo to vidjeti, međutim, shvatili smo da to ima smisla jer smo slično vidjeli i na drugim mjestima kao što su ledena tijela u vanjskom dijelu Sunčeva sustava ili jezgre kometa', rekao je planetarni znanstvenik David Paige s University of California u Los Angelesu.

Za razliku od Marsova rovera Curiosityja koji izravno traži organske tvari u uzorcima tla, MESSENGER iz svoje orbite šalje laserske zrake koje se odbijaju od površine, broji čestice, mjeri gama zrake i prikuplja druge podatke. Otkriće leda i organskih tvari temelji se na računalnim modelima, laboratorijskim eksperimentima i iz njih izvedenim zaključcima, a ne na izravnoj analizi.

'Objašnjenje koje odgovara svim podacima ukazuje da ondje postoje organske tvari', rekao je voditelj istraživanja MESSENGER-a Sean Solomon s Columbia Universityja u New Yorku.

Znanstvenici vjeruju da se organski materijal, koji je dva puta tamniji od većine Merkurove površine pomiješao s ledom kometa i asteroida prije mnogo milijuna godina. Led je ispario, a potom se ponovno skrutnuo u hladnijim područjima ostavivši tamne naslage na tlu. Radarske snimke pokazuju da tamne mrlje nestaju u najhladnijim dijelovima kratera u kojima led može opstati. S druge strane one su prisutne u područjima koja nisu dovoljno hladna za zadržavanje leda. Temperature u vječnoj sjeni polarnih kratera najvjerojatnije se kreću ispod -170°C.

U vrijeme planiranja misije MESSENGER znanstvenici nisu vjerovali da bi na Merkuru moglo biti organskih tvari pa nisu slijedili stroge procedure koje su trebale spriječiti kontaminaciju mikroorganizmima sa Zemlje. Oni ni danas ne vjeruju da je Merkur ikada bio pogodan za razvoj života, međutim, otkriće organskih tvari moglo bi rasvijetliti kako je život počeo i evoluirao na Zemlji i eventualno na egzoplanetima drugdje u svemiru.

Merkur je planet najbliži Suncu. Ima vrlo rijetku atmosferu tako da se može reći da je gotovo i nema. Prosječna temperatura njegove površine je 180 stupnjeva Celzijevih, ali se mijenja u širokom rasponu od -180 do +430°C. Rotira vrlo sporo tako da se oko vlastite osi okrene tri puta za vrijeme dva obilaska oko Sunca (jedan obilazak traje malo manje od 88 dana).

Robotizirana misija MESSENGER (MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging) lansirana je 2004. godine, a u orbitu Merkura uspješno je ušla 2011. Svoja istraživanja sastava, geoloških svojstava, magnetskih polja, te unutrašnje strukture Merkura trebala bi okončati u ožujku 2013.