U modernim vremenima kada je tehnologija dostupna praktički svima, dosta je lako zanemariti ljude koji su pomogli dovesti je u ovakav oblik - prilagoditi je da služi svakodnevnom čovjeku te mu uvelike olakša svakodnevnu poslovnu rutinu. Jedna od tih osoba je i Evelyn Berezin, kreatorica prvog računala za obradu teksta pod imenom Redactron.

Berezin svoje je računalo nazvala 'Tajnica za podatke'. Bilo je veliko otprilike kao manji hladnjak, nije imalo ekran, a tipkovnica je bila IBM-ova električna pisaća mašina s glavom veličine loptice za golf. Uređaj je imao 13 ugrađenih poluvodičkih čipova, logički sustav kojeg se moglo programirati, te niz korisnik funkcija za uređivanje teksta.

Kasnije verzije uređaja za obradu teksta Redactron imale su monitore, odvojene pisače, više memorije, manje konzole, veću brzinu i puno veći broj programiranih značajki koje su služile za elegantno pisanje i uređivanje teksta. Redactron je tijekom svojeg radnog vijeka prodao oko 100.000 uređaja za obradu teksta po cijeni od oko 8000 dolara.

Tim rečeno, prava je šteta što se o Evelyn Berezin zna puno manje nego što ona zaslužuje.

Tko je bila Evelyn Berezin?

Evelyn Berezin bila je jedan od pionira modernog računarstva, kao i autor te promotor prvog pravog uređaja za obradu teksta. Berezin je rođena u Bronxu u 1925., a djetinjstvo je provela čitajući znanstveno fantastične novele. Nakon što je završila srednju školu sa skoro savršenim ocjenama, upisala je fakultet na sveučilištu Hunter koje su u to vrijeme pohađale isključivo djevojke, a kasnije je obrazovanje nastavila u Bruklinškom politehničkom institutu. Obrazovanje je prekinula 1950 prije nego što je dovršila doktorat.

Udala se za kemičara Israela Wilenitza, no zadržala djevojačko prezime zbog profesionalnih razloga. Nisu imali djece. Berezin se 1951. pridružila Electronic Computer Corporationu kao jedina žena u firmi punoj inženjera. 'Rekli su mi da dizajniram računalo, s time da do tada nisam vidjela ni jedno uživo. Nitko nije. Uglavnom, morala sam se snaći s onime što imam i iskreno - bilo je jako zabavno u trenucima kada nisam bila prestravljena.' šaljivo je komentirala u intervjuu za Times 1972.

Od artiljerije do digitalnih tajnica

Jedno od prvih računala koje je razvila služilo je za procjenu dometa artiljerije i bilo je, očekivano, namjenjeno Ministarstvu obrane. Nakon što je Underwood Typewriter kupio Electronic Computer i prekinuo razvoj računala, Berezin je prešla u Teleregister, kompaniju iz Conneticuta u kojoj je dizajnirala uredsko računalo za računovodstvo, kao i sustav za automatiziranje državnog bankarskog sustava.

No to nije sve - sljedeći projekt bio je prvi računalni sustav za rezervaciju karata koji je koristila zrakoplovna tvrtka United Airlines. Premda IBM tvrdi da je njihovo računalo Sabre bio pionir u tom polju, drugi izvori navode da je Berezin svoj sustav razvila godinu dana prije.

Korak prema svijetu računala

Berezin je 1968. počela raditi na ideji za prvo računalo koje služi za obradu teksta koje pokreću tad relativno nepoznati integrirani krugovi ili poluvodiči. Pomoću njih bilo je moguće registrirati pritisak tipke i pratiti tipkanje i ispravak teksta u pravom vremenu. IBM je još od 1964. razvijao uređaje za obradu teksta koji koriste magnetske trake za pohranu pritiska tipki. Pošto takav uređaj nije koristio poluvodičke čipove, naglasila je Berezin, on nije bio pravo računalo.

Berezin je do 1969. usavršila dizajn te je sa 750.000 dolara kapitala otvorila kompaniju Redactron te je koristeći saznanja o čipovima poluvodičima stvorila svoje računalo za obradu teksta. Od 1980. do 1987. vršila je dužnost predsjednice Greenhouse Management Companyja, investicijskog fonda koji se koncentrirao na visokotehnološke kompanije u ranim stadijima razvoja. Njezin stroj za obradu teksta Data Secretary danas stoji izložen u Muzeju povijesti računarstva u Mountain Viewu u Kaliforniji.

Nove tehnologije, nova vremena

Kao što to obično biva sa strojevima koji štede vrijeme, dolazak računala za obradu teksta sa sobom je doveo niz promjena, od kojih neke nisu oduševile muške šefove. 'Muškarci su relativno brzo shvatili da im više ne trebaju tajnice' komentirala je Berezin te nastavila 'Većinu posla mogli su odraditi sami, no iskreno - uz sve spomenuto brzo sam naučila da se muškarci prilično nevoljko odvajaju od svojih tajnica'.