Robotska sonda punog imena Cassini Huygens letjelica je koju pokreće nuklearna energija, lansirana prema Saturnu već davne 1997. te je do orbite plinovitog diva stigla u srpnju 2004., nakon čega je sve do danas orbitirala i dokumentirala planet i njegove mnogobrojne satelite.

Na žalost svih znanstvenika koji rade na programu i znatiželjnika diljem svijeta, sonda iz NASA-e svoj posljednji krug oko Saturna odradit će 15. rujna 2017. Razlog zbog kojeg Cassini odlazi u trajnu mirovinu je opasnost koju predstavlja ekosustavu mjeseca Enceladusa koji, prema analizi, ima oceane, atmosferu i vjerojatno - život.

Za vrijeme presice koja je održana 4. travnja, znanstvenici iza projekta objasnili su kako i zašto planiraju uništiti letjelicu tijekom čina koji zovu 'Veliko finale'. Manevar bi trebao potrošiti ostatak goriva u Cassiniju te ga uputiti prema samom Saturnu.

Inženjer Earl Maize iz laboratorija za mlazni pogon u NASA-i rekao je da je 'Cassinijevo otkriće postalo njegova propast' . Riječ je, naime, o toplom i slanom oceanu koji je otkrio Cassini te koji se nalazi pod ledenom korom mjeseca Encelada. Cassini je proletio kroz mlazove vode koje Encelad izbacuje u svemir i analizirao tvar potvrdivši kako bi ocean pod ledenom korom zbilja mogao podržavati vanzemaljski život. Prema tome, logično je da znanstvenici žele spriječiti sve šanse da Cassini u nekom trenutku nakon što ostane bez goriva udari u Encelad. Ovo planiraju postići manevrom koji će maksimalizirati količinu podataka koje će nam letjelica poslati prije uništenja - zabivši ga u olujnu atmosferu Saturna.

Misija Cassinija osmišljena je da bi sondi omogućila čim više preleta pored Saturna i njegovih mjeseca uz minimalnu potrošnju dragocjenog goriva, no koliko god bili štedljivi, sonda u jednome trenu mora ostati bez goriva. 'Približavamo se kraju. Dok Cassini polako ostaje bez goriva, naše opcije postajale su sve ograničenije - sve do trena kada smo se odlučili za drukčiji pristup', rekao je Jim Green, vođa NASA-inog programa za planetarno istraživanje.

Agencija je mogla Cassini usmjeriti prema nekoj drugoj planeti poput Urana ili Neptuna, no 2010. menadžeri su odlučili da je zadrže u orbiti Saturna zaključivši da bi mogli izvući više podataka ako ostane. Ovo je, očekivano, sondu osudilo na neminovnu propast. Put prema atmosferi Saturna Cassini započinje 22. travnja 2017. U tom će trenu, posljednji put, proletjeti pored Titana - ledenog mjeseca koji je veći od našeg, ima gustu atmosferu, mora tekućeg metana, a možda čak i kišu. Njegova gravitacija će katapultirati Cassini preko Saturna iznad njegove atmosfere te 26. travnja, kroz uski procjep između planete i njezina najbližeg prstena. Njezin je posljednji zadatak put u jednome smjeru.

Razmak između Saturna i njegovih prstena je oko 1.931 kilometara. Kako se približava planeti, sonda će moći uhvatiti najbolje snimke Saturnovih polova, ogromnih uragana na sjevernom i južnom polu te mnogočega drugog. Tijekom posljednjih krugova oko Saturna, Cassini će se približiti i misterioznom heksagonu na njegovu sjevernom polu. Također će fotografirati aurore polova i izmjeriti koliko su planetarni prstenovi zapravo veliki, okusiti njihov ledeni sastav te se zaputiti duboko ispod njegovih gustih oblaka ne bi li otkrio kolika je veličina njegove kamene jezgre.

Znanstvenici se nadaju otkriću brzine rotacije same planete i do danas neviđenim fotografijama planete ispod gustog pokrova oblaka.

Cassini je robot težak 2.78 tona opremljen instrumentima koji nisu stvoreni za zabijanje u ledeni prste brzinom od 112.654 kilometara na sat. Također nije baš prilagođen zabijanju u plinoviti div, što znači da je konačni cilj misije izvući maksimum iz njegova konačnog leta. Prijenos maksimalne količine podataka omogućit će se zakretanjem antene prema Zemlji kako bi postigao čim manji otpor atmosfere i čim sigurnije prenio podatke satelitskim antenama na Zemlji.