Teorije o tome kako je nastao Mliječni put, prepravljat će se nakon otkrića o ponašanju nekih od njegovih najstarijih zvijezda. Naime, istraživanje orbita zvijezda siromašnih metalom u galaksiji - za koje se pretpostavlja da su među najstarijima koje su postojale - otkrilo je da neke od njih putuju po prethodno nepredviđenim obrascima.

'Zvijezde siromašne metalom, one koje ne sadrže ni tisućinu željeza pronađenog na Suncu, neki su od najrjeđih objekata u galaksiji', rekao je profesor Gary Da Costa iz australskog ARC centra izvrsnosti za astrofiziku ASTRO 3D. Proučili su njih 475 i otkrili da oko 11 posto zvijezda orbitira gotovo pravilno.

'Vrte se u zamalo savršenom krugu, poput Sunca. To je bilo neočekivano pa će astronomi morati preispitati neke osnovne ideje', rekao je Da Costa.

Prethodne studije pokazale su da su zvijezde siromašne metalom gotovo isključivo ograničene na oreol i izbočinu galaksije, ali ovo je istraživanje otkrilo značajan broj zvijezda koje kruže oko samog diska.

Sunce također kruži unutar diska, zbog čega se očituje kao relativno tanka struktura poput vrpce koja se lako vidi sa Zemlje na noćnom nebu.

'U posljednjih godinu dana naše se viđenje Mliječnog puta dramatično promijenilo', rekao je vodeći autor Giacomo Cordoni sa Sveučilišta u Padovi. 'Ovo otkriće nije u skladu s prethodnim scenarijem stvaranja galaksije i dodaje novi dio slagalici o Mliječnom putu. Njihove su orbite vrlo slične Sunčevoj, iako sadrže samo mali dio željeza. Razumijevanje zašto se kreću na takav način vjerojatno će potaknuti značajnu ponovnu procjenu razvoja Mliječnog puta tijekom mnogih milijardi godina.'

Drevne zvijezde identificirane su pomoću tri vrlo visokotehnološka dijela kompleta: SkyMapperom Australskog nacionalnog sveučilišta i 2,3-metarskim teleskopom te satelitom Gaia Europske svemirske agencije. Niski udio metala utvrdili su teleskopi, a satelit je zatim korišten za određivanje njihovih orbita.

Grupa međunarodnih istraživača iz Australije, Italije, Švedske, SAD-a i Njemačke, otkrila je da su se putanje drevnih zvijezda uklapale u niz različitih obrazaca, od kojih su se svi osim jednog podudarali s prethodnim predviđanjima i opažanjima.

Kao što se i očekivalo, mnoge zvijezde imale su uglavnom sferne orbite, skupljajući se oko galaktičkog 'zvjezdanog oreola', strukture za koju se smatra da je stara najmanje 10 milijardi godina. Drugi su pak imali neravne i 'klimave' putanje za koje se pretpostavljalo da su rezultat dva kataklizmična sudara s manjim galaksijama u dalekoj prošlosti iz kojih su nastale strukture poznate kao Gaia kobasica i Gaia sekvoja.

Neke su zvijezde kružile retrogradno, krenuvši pogrešnim putem oko galaksije, a njih pet posto je u procesu napuštanja Mliječne staze. Preostalih pedesetak imalo je orbite koje su se poravnale s galaktičkim diskom.

'Budući scenariji nastanka naše galaksije morat će objasniti ovo otkriće', rekao je Cordoni. Studija je sad dostupna u Mjesečnim obavijestima Kraljevskog astronomskog društva.