Kako privezati čamac ili brod izvan luke, to pitanje oduvijek muči mornare i lađare. Samoborski inovatori, poznati po branama od poplava i Razbijaču valova, pozabavili su se i tom temom. U manje od dva mjeseca osmislili su i izgradili Mobilni vez, a on je na nedavnom sajmu inovacija Arka osvojio srebrnu medalju.

'Mobilni vez namijenjen je privezu malih brodova i čamaca u morskim lukama i jezerima, na napuštenim otocima, u otočnim gradovima i drugim mjestima na kojima je otežana izgradnja fiksnih kamenih ili betonskih vezova i ondje gdje ne postoji metalni vez', objašnjava koautor inovacije Tomislav Pokrajčić.

Takvi vezovi idealni su za postavljanje na područjima nacionalnih parkova, tamo gdje gradnja nije dopuštena, ili na udaljenim otocima, na kojima je problem dovesti dovoljno klasičnog građevinskog materijala.

Neumorni izumitelji i inovatori Frano Pokrajčić i njegov sin Tomislav nagrađeni su vez osmislili i izradili uz veliku pomoć koautora projekta Ive i Ivana Vlainića. U Samoboru svatko zna za njih; generacije učenika Srednje strukovne škole u Samoboru poznaju Vlainića kao nastavnika elektrotehničkih predmeta, a pročuo se i kao mentor mladih inovatora koji su stasali u njegovoj školi.

Uostalom, iz njegova je znanstvenog inkubatora izašao i Mate Rimac jer je pod Vlainićevim vodstvom s Lukom Bošnjakovićem 2006. pobijedio na Državnom natjecanju inovacija ARHIMED i osvojio zlatnu medalju na Svjetskom natjecanju mladih inovatora u Seulu.

I dok je tata Vlainić poradio na informatičkom sustavu, njegova kći Iva, studentica industrijskog dizajna na Tekstilno–tehnološkom fakultetu u Zagrebu, osmislila je izgled mobilnog veza koji su dva dana uoči nastupa na Arci dovršili u pogonima Pokrajčićeve tvrtke Jelkom nadomak Samobora.

Brzo montiranje

Osnovni koncept bio je omogućiti privez malih brodova, čamaca i na manje pristupačnim područjima, a sustav učiniti pouzdanim, lakim za izradu i postavljanje te da se nakon upotrebe može zamotati i uskladištiti na brodu do ponovne upotrebe.

Na tržištu postoji niz rješenja, ali nijedan nije poput ovoga.

'Mnogi se služe betonskim vezovima koji su statični i ne mogu se koristiti na više mjesta, a za njihov transport moraju se upotrijebiti teški strojevi i kamioni', objašnjava Pokrajčić. 'Naš sustav je jednostavan i brz za montažu i rastavljanje, a na brodu ne zauzima puno prostora. I njime može rukovati samo jedan čovjek jer naša mobilna veza teži oko 50 kilograma.'

Mobilni vez sastoji se od pontona, odnosno pjenom ispunjene plastične cijevi, gazne ploče od stiropora debelog 10 centimetara, metalnih okvira i ograde te sustava za sidrenje. No to nije sve: ovaj sustav može poslužiti kao spremnik pitke vode te vas opskrbiti i električnom energijom zahvaljujući solarnim panelima koje je Vlainić postavio na zračne jastuke.

Nije ovo prvi put da Pokrajčići surađuju s Vlainićem koji im je pomogao da solarne panele na njihovom hvaljenom Razbijaču valova priključe na struju. Njihov je Razbijač, o čemu smo već pisali, dobar dio ove godine testiran u riječkoj luci. Ekipa Hrvatskog hidrografskog instituta obavila je sva potrebna mjerenja te se pokazalo da Pokrajčićev izum može bez problema izdržati nalete bure od 11 kilometara na sat i valove visoke 3,5 metara.

Pokrajčići su svoje izume i inovativna rješenja trebali jesenas predstaviti na najvećem svjetskom okupljalištu inovatora u Nürnbergu, ali je ovaj sajam, kao i većina ostalih inovatorskih događanja, odgođen zbog pandemije.

No to ne znači da Pokrajčići miruju. Uz već potvrđeni Razbijač valova i Mobilni vez, oni će nam narednih dana predstaviti još neka praktična rješenja koja bi nam trebala olakšati život. Za početak, tu su njihove praktične cijevi za navodnjavanje poljoprivrednih površina i plantažnih nasada - voćnjaka, vinograda i maslinika u sušnim razdobljima - te izbacivanje vode iz poplavljenih objekata.

Hrana na leđima

'Gotovo su upola lakše od vatrogasnih cijevi, brže se montiraju, jeftinije su, mogu se spremiti u torbu i lakše se popravljaju ako se oštete', nabraja Tomislav prednosti njihovih cijevi.

U prosincu će predstaviti i plastenik veličine 18 x 10 metara, otporan na tuču i vjetar, a spremaju i šator-hladnjak. Riječ je o mobilnoj komori veličine četiri s dva metra za skladištenje jaja, sireva, voća i povrća. 'Tata je osmislio način na koji da se roba direktno na polju skladišti u hladnjak i tako prenosi do tržnica', hvali Tomislav novu ideju svog oca Frane.

Stvar je i higijenska jer na putu od polja do kupca prolazi kroz minimalan broj ruku. A to je u ovo doba pandemije velika prednost.

'Ma tata je genijalac', kaže Tomislav najavljujući još jednu Pokrajčićevu inovaciju: električni bicikl pokretan Sunčevom energijom.

Na ideju je tata Frano došao gledajući dostavljače koji svakodnevno jure okolo raznoseći hranu na biciklima. Mislio je i mislio kako bi im olakšao posao, da ne moraju na leđima nositi velike torbe s hranom i pićem. I tako je osmislio rješenje: bicikl/tricikl u kojem se stvari prenose u košari. A kad je već košara tu, zašto se na nju ne bi stavili solarni paneli koji bi upijali energiju Sunca i njome napajali hladnjak u kojem se čuva hrana? A kad nema Sunca, energija bi se dobivala iz električnog pogona.

Zvuči jednostavno kad Pokrajčići ispričaju što su i kako napravili. No tako je to uvijek s genijalcima i njihovim idejama; čini se da bi to svatko mogao napraviti, samo da se prvi sjetio. Kao što to već godinama čini Frano Pokrajčić uz pomoć svoje obitelji i znanaca zanesenjaka.