AUTONOMNA VOZILA

Amerikanci se raspisali o Rimčevim robotaksijima: Što to kažu o glavnom europskom igraču na vrućem tržištu

04.03.2025 u 16:06

Bionic
Reading

U Phoenixu u SAD-u autonomni taksiji neprimjetno prolaze kroz gradske blokove. Već su postali dio svakodnevice pa njihova prazna prednja sjedala više ne iznenađuju lokalno stanovništvo. Jedini koji im posvećuju pažnju su europski turisti, fascinirani inovacijom koju kod kuće još nisu vidjeli

Prazna prednja sjedala robotaksija već je gotovo pa uobičajen prizor u nekoliko američkih gradova. Rezultat je to više od desetljeća ulaganja i regulatorne fleksibilnosti u SAD-u, gdje su tvrtke poput Alphabetova Wayma, koji ulaže već godinama u razvoj i testiranje u stvarnom okruženju, dovele autonomna vozila do razine komercijalne upotrebe. Prvi javni testovi Waymovih robotaksija u Phoenixu započeli su još 2017., a 2018. uvedena je potpuna komercijalna usluga. Nasuprot tome, u Europi su robotaksiji još uvijek u fazi testiranja.

Sjedinjene Američke Države i Kina dominiraju globalnom utrkom autonomnih vozila, dok Europa kaska zbog manjka kapitala, infrastrukture, ali i zbog regulativa, piše Fortune.

Nasuprot tome, europske investicije u autonomna vozila znatno su skromnije i konzervativnije. Tal Brener, bivši financijski direktor aplikacije Gett, tumači kako je 'europska investicijska industrija puno opreznija', što otežava širenje velikih projekata poput onih u SAD-u. 'U SAD-u su rizični fondovi i privatni investitori spremni preuzeti ogromne rizike za tehnologije koje smatraju obećavajućima. U Europi je investicijska scena puno konzervativnija', kaže Brener.

Još jedan značajan faktor koji usporava implementaciju robotaksija u Europi jest teškoća suradnje s regulatorima, tvrdi Bener. Ističe da su u SAD-u tvrtke uspostavile izravne odnose s državnim agencijama, što im omogućava učinkovitije pregovore o regulatornim odobrenjima.

'U Europi je mnogo teže povezati viziju s regulacijom', objašnjava. 'Postoji više birokracije, više opreza i manje izravnih puteva za poslovne lidere da oblikuju politiku.'

Waymo robotaksi
  • Waymo robotaksi
  • Waymo robotaksi
  • Waymo robotaksi
  • Waymo robotaksi
  • Waymo robotaksi
    +2
Waymo robotaksi Izvor: Profimedia / Autor: DACameron / Alamy / Alamy / Profimedia

Spremnost američkih ulagača na takav 'rizik' omogućila je ulaganja od milijarde dolara u projekte poput Wayma, koji već sedam godina testira vozila na razini 4 autonomije (vozila koja voze bez ljudske intervencije u određenim uvjetima). U Europi, projekti su manjih razmjera i često povezani s tradicionalnim proizvođačima automobila koji su oprezniji u preuzimanju rizika. Primjerice, Volkswagen je 2018. pokušao razviti vlastitu autonomnu uslugu, ali fokus na shuttle autobuse, a ne na taksije, još uvijek nije donio komercijalni uspjeh.

Jedna od prednosti SAD-a je i relativno jednostavno proširenje tehnologije. Kada tvrtka pokrene uslugu u jednoj saveznoj državi, lako je skalirati poslovanje drugdje. U Europi pak svaka zemlja ima vlastite propise, što otežava razvoj jedinstvene strategije. Dodatno, europski gradovi imaju mnogo gušću i složeniju infrastrukturu od američkih gradova poput Phoenixa, od gustih gradskih jezgri s vijugavim ulicama do nepravilnih križanja, što za autonomna vozila predstavlja izazov, piše Fortune.

Ipak, ne slažu se svi da su europski gradovi najveća prepreka. Omer Keilaf, izvršni direktor Innoviz Technologiesa, tvrdi da su to problemi koji se mogu riješiti s dovoljno ulaganja i političke volje. 'San Francisco je jedno od najtežih mjesta za vožnju, s uskim ulicama, nagibima i velikim gužvama. Ako Waymo može tamo uspjeti, europske ulice nisu nepremostiv izazov', ističe Keilaf.

Keilafova tvrtka Innoviz Technologies već surađuje s Volkswagenom na autonomnom Buzzu, čije lansiranje u Njemačkoj predviđeno je za 2026. godinu.

Verne tvornica
  • Verne tvornica
  • Verne tvornica
  • Verne tvornica
  • Verne tvornica
Verne tvornica Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Verne

Europski konj za trku?

Međutim, Europska unija ima svoj 'konja za trku' na kojeg se 'kladi' i u kojeg je dosad uložila gotovo 180 milijuna eura. 'U međuvremenu, jedan od najambicioznijih projekata autonomnih taksija u Europi dolazi od neočekivanog igrača: Verne, podružnice električnog proizvođača automobila Rimac Automobili', piše Fortune.

Podsjetimo, Verne planira lansirati autonomne taksije u Zagrebu do 2026. s vizijom širenja na tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Njihov projekt financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Europske unije s visokih 179,5 milijuna eura nepovratnih sredstava. Ta potpora pokriva oko 45 posto prihvatljivih troškova.

Mate Rimac predstavio je u srpnju prošle godine u novom Rimac Kampusu u Kerestincu prototip robotaksija Vernea; dugoiščekivani je to projekt u Zagrebu, a trojica osnivača – Rimac, Marko Pejković i Adriano Mudri - predstavili su tada viziju i dizajn autonomnog vozila tvrtke, iako nije baš sve prošlo glatko, što su naposljetku i sami priznali.

'Radimo nešto što se prvi put radi u Hrvatskoj, a tvrtke koje razvijaju obične automobile na to potroše deset godina i desetke milijardi eura. Nije jednostavno, velik je to zalogaj. Predstavnici Europske komisije su oduševljeni, svi su zadovoljni, kao i Europski revizorski sud, koji je došao u provjeru. Zadovoljni su napretkom i svim detaljima, ali i zato što se nešto ovako napokon događa i u Europi u odnosu na Kinu i Ameriku', rekli su ranije Rimac i Pejković.

'Napravit ćemo auto bez volana, papučice gasa i kočnice. Ako to nije ono što je u skladu s projektom, suočit ćemo se s posljedicama. Želimo izgraditi svjetsku firmu. Želimo napraviti firmu koja će sudjelovati u velikoj promjeni što dolazi. Robotaksiji će doći s nama ili bez nas', rekao je Rimac.

U vlasničkoj strukturi Vernea Rimac grupa ima 48 posto, Kia nešto preko 20 posto, a trojica osnivača 18 posto. Rimac je objasnio da on ne vodi projekt robotaksija, ali služi kao njegovo zaštitno lice i sjedi u Nadzornom odboru.

Kako tvrde iz tvrtke, Verneovi ulagači vide ga kao 'najbolju europsku šansu za nadoknađivanje zaostatka u utrci robotaksija. Vozila su dizajnirana isključivo za potpunu autonomiju, bez volana i pedala, s kompaktnim dizajnom prilagođenim europskim gradovima'.

Robotaksi Verne Mate Rimca
  • Robotaksi Verne Mate Rimca
  • Robotaksi Verne Mate Rimca
  • Robotaksi Verne Mate Rimca
  • Robotaksi Verne Mate Rimca
  • Robotaksi Verne Mate Rimca
    +2
Robotaksi Verne Mate Rimca Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Tvornica za autonomna eletrična vozila u Hrvatskoj

Nedavno je 28.500 kvadratnih metara unutar novog poslovnog parka VGP Park Zagreb u Lučkom kraj Zagreba, započela je gradnja prve tvornice za autonomna električna vozila u Hrvatskoj. Projekt zajedno realiziraju Verne i europska kompanija VGP.

'Izgradnja Verne tvornice za serijsku proizvodnju strateški je važan korak za našu kompaniju i značajan doprinos razvoju automobilske industrije budućnosti u Hrvatskoj. Ovo je prva tvornica takve vrste u regiji, čime Hrvatska zauzima ključnu poziciju u modernoj automobilskoj industriji. Sva Verne vozila proizvodit će se u Hrvatskoj te odavde izvoziti na globalna tržišta.

Zadovoljni smo zbog suradnje s VGP-om, liderom u industriji, koji svojim tehničkim iskustvom osigurava uspješnu realizaciju ovog zahtjevnog projekta. Bitno je naglasiti kako izgradnja Verne tvornice, troškovi njezina održavanja te dodatna sredstva koja će Verne uložiti u opremanje dolaze isključivo iz privatnih investicija i nisu povezani s EU financiranjem', rekao je Marko Pejković, glavni izvršni direktor i suosnivač Vernea.

Dovršetak građevinskih radova predviđen je za kraj ove godine, dok će tvornica s radom započeti 2026. godine. U početku je planirana proizvodnja od nekoliko stotina vozila, s postupnim povećanjem kapaciteta proizvodnje u skladu s dinamikom razvoja projekta.

Prema ranijim Rimčevim najavama, vožnja robotaksijima, po njihovim planovima, u početku bi trebala koštati na razini Ubera, a nakon toga biti '10 do 20 posto niža', no dakako da će to ovisiti o tome koliko se vozila uopće koriste.

Podsjetimo, Sabor je koncem godine izglasao, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), izmjene i dopune Zakona o sigurnosti na cestama kojima se osiguralo da 'automatizirana vozila sigurno i nesmetano sudjeluju u prometu na cestama.